Svi su sudionici radionica, kao i njihovi mentori, proveli jutro u vjerojatno jednom od najzanimljivijih malih muzeja grada Zagreba. Riječ je o Kući Šenoa. Kuća Šenoa je muzejski prostor privatne kuće obitelji Šenoa koja je u ovoj kući živjela do smrti posljednjeg krvnog nasljednika Zdenka Šenoe,unuka velikoga hrvatskog književnika Augusta Šenoe. U kući se čuvaju svi privatni sačuvani predmeti od oca Augusta Šenoe do posljednjeg člana obitelji. Kako možete pročitati na web stranici muzeja u njihovom predstavljanju:

„Kuća Šenoa je sinonim za kulturnu baštinu koju su stvorili članovi obitelji Šenoa kroz četiri generacije - tijekom 182 godina života u Zagrebu.

To su:

Johannes Schöynoha i Alois Schönoa (djed i otac Augusta Šenoe),

August Šenoa,

Slava Šenoa (supruga Augusta Šenoe),

Milan Šenoa i Branko Šenoa (sinovi Augusta Šenoe),

Vera Šenoa (supruga Milana Šenoe),

Nasta Rojc (supruga Branka Šenoe) i

Draga Šenoa Vabić (kći Augusta Šenoe),

Zdenko Šenoa (jedini unuk Augusta Šenoe). te

Marija Šenoa (supruga Zdenka Šenoe)“.

Ta se obiteljska kuća nalazi u Zagrebu u Ulici Ive Mallina 27 i posjet je moguć uz najavu. Iako smo se prethodne subote djelomično pripremali tekstovima o nekim članovima obitelji i tekstovima A. Šenoe, susret s prostorom života ovih ljudi nas je obuzeo.

Kroz više od 90 minuta pažljivog promatranja, slušanja i razgovaranja o svim članovima obitelji uključujući i razgovor s pokćerkom Zdenka Šenoe Jasminom Reis proveli smo zanimljive, tople i inspirativne trenutke.

Priče o predmetima, zapisima, knjigama, svjedočanstva o navikama obitelji proširila su naše vidike o veličini genijalnog pisca i njegovih talentiranih nasljednika.  Boravili smo u ateljeu dr. Branka Šenoe, promatrali njegove slike, osušene tempere i iskidane kistove, dodirivali sofe, fotelje, kovčege za putovanja, pribore za brijanje na putu, sjedili u biblioteci dr. Milana Šenoe, pisali na njegovom pisaćem stroju, dodirivali stol u blagovaonici, promatrali Augustove cilindre za šetnju, čitali balsku knjižicu njegove supruge, ušli u intiman prostor spavaonice i mnogo toga drugog.

Ugodno druženje plutanjem po povijesti svakodnevnih života spajali smo opću sliku trenutka u kojem su živjeli. Mnogo toga nas je zadivilo, začudilo i iznenadilo, ali i fasciniralo poput činjenice da je August Šenoa obavljao mnoštvo važnih poslova kako bi prehranjivao obitelj, a noću pisao i prevodio. Zadivilo nas je njegovo poznavanje 6 jezika: češkog, njemačkog, poljskog, mađarskog, francuskog i hrvatskog (kojeg je morao naučiti kako bi ponudio publici svoje velike povijesne romane). Njegova djeca pokazala su se iznimna kao i on: slikari, dr. znanosti, autori zemljopisnih karata, predavači, pisci, dramatičari, glazbenici. Sve su to činili s puno entuzijazma i uz mnogobrojne životne nedaće.

Ostatak dana proveli smo u potrazi za vrijednim naslovima  na Interliberu. Dakako, svatko prema svojim afinitetima i ljubavima.

Dan je bio prožet razgovorima o svemu viđenom, stvorile su se i neke ideje o suradnji s Kućom Šenoa za koje se nadamo da će se i ostvariti.