Svake godine, datuma 22. travnja, više od milijarde ljudi diljem svijeta sudjeluje u manifestaciji poznatoj kao Dan planeta Zemlje. Na taj dan pojedinci, zajednice, organizacije kao i vlade ističu kako je divan taj planet Zemlja kojeg nazivamo domom te kako svi trebamo aktivno sudjelovati kako bi ga sačuvali za buduće naraštaje.
Dok većina nas klimatske promjene doživljava kao ˝daleke˝ snimke topljenja ledenjaka, gladnih polarnih medvjeda i porasta morske razine koji baš i nemaju direktnog utjecaja na naš život (barem ne još) ljudi diljem svijeta itekako osjećaju njegove posljedice.

Brojne obitelji na Maldivima morale su iseliti iz svojih domova zbog porasta morske razine, ribari s rijeke Niger suočavaju se s oskudicom ribe, dijete iz New Jerseya izgubilo je dom zbog orkanskih vjetrova, a žena iz Bangladeša ostala je bez pitke vode zbog sve češćih ciklona i poplava.

Takve promjene ne pogađaju samo nas ljude, već i veliki broj ionako ugroženih životinja. Zbog topljenja Arktika polarni medvjed sve teže dolazi do kopna, indijski tigar ostaje bez svog skloništa u šumama mangrove, orangutani u Indoneziji trpe posljedice fragmentacije staništa uzrokovane sušama i učestalim požarima.

Tako da, koliko kod to nama bilo ˝daleko˝, veliki dio naše planete već je zahvaćen klimatskim promjenama, a njihovi štetni utjecaji najviše pogađaju živi svijet: ljude, životinje, ekosustave i prirodne resurse o kojima svi mi ovisimo.