Da bismo obogatili dječji rječnik u svakidašnjim situacijama važno je izlagati ih svakodnevno novim riječima. Obogaćivanje dječjeg rječnika ovisi o broju riječi koje dijete svakodnevno čuje, ali i o načinu interakcije, komunikacije i igre s djetetom jer riječi koje ono pritom čuje postaju dijelom njegova vokabulara. Kada je riječ o dječjem rječniku, posebno je važno istaknuti da djeca koja  imaju razvijeniji rječnik lakše svladavaju vještine čitanja i pisanja, da je bogatstvo rječnika izravno je povezano sa školskim uspjehom (istraživanja  su pokazala da djeca koja poznaju i koriste se velikim brojem riječi postižu bolji školski uspjeh), te da djeca riječi usvajaju spontano, u svakidašnjoj komunikaciji s okolinom te zahvaljujući slikovnicama, knjigama, pričama. Kad govorimo o rječniku koji djeca koriste potrebno je razlikovati receptivni rječnik koji se sastoji od riječi koje razumijemo i ekspresivni rječnik koji se sastoji riječi koje upotrebljavamo. Količina receptivnog rječnika uvijek je veća od količine ekspresivnog rječnika.

Posljednjih godina svjedočimo nizu teškoća u komunikaciji naših učenika, kako u pisanom tako i u usmenom izražavanju. U učionicama primjećujemo da im je lako gube koncentraciju lako gube koncentraciju, teško im se usredotočiti se na zadanu temu ili zadatak, imaju sve manje strpljenja kad trebaju slušati jedni druge, a rječnik im je siromašan pa su im u skladu s time odgovori na pitanja najčešće kratki.

Usprkos tome što se u nastavi hrvatskog jezika redovito uz nove književne tekstove traže i izdvajaju nove i učenicima manje poznate riječi imali smo potrebu ponuditi učenicima i učiteljicama dodatnu aktivnost kako bi svakodnevno radili na obogaćivanju rječnika učenika, kako receptivnog tako i ekspresivnog. Potaknuti svime prethodno navedenim školske knjižničarke i dvije učiteljice četvrtih razreda odlučile su provesti projekt pod nazivom Riječ dana. Ciljevi projekta Riječ dana bili su i potaknuti učenike na rukovanje i snalaženje sa referentnom zbirkom školske knjižnice, stranicom Hrvatski jezični portal, te usvajanje i ispravno korištenje hrvatskim jezičnim blagom.

Svaki je dan jedan učenik iz razreda imao priliku doći u školsku knjižnicu i uz pomoć knjižničarke iz Rječnika hrvatskog jezika nasumice izabrati neki pojam. Tu je riječ zapisao na papirić i ponio u razred gdje je zajedno s učiteljicom tu riječ potražio u digitalnom rječniku Hrvatskog jezičnog portala. Riječ i njeno značenje prezentirani su razredu te je razred zajednički trebao smisliti rečenicu u kojoj će pravilno upotrijebiti tu riječ. To je zadatak koji je ponekad bio lak, a ponekad nimalo jednostavan pa su učenici trebali pomoć učiteljica. Riječ i smišljenu rečenicu trebalo je upisati u obrazac, a tablica prikupljenih riječi i rečenica bila je dostupna svima na školskoj stranici.

Od rujna do svibnja učenici 4. a (20) i 4. b (20) upoznali su 76 riječi i smislili 76 rečenica. Iako su njihove rečenice u početku bile vrlo jednostavne, uz pomoć učiteljica naučili su ih proširivati te su time dodatno vježbali jezično izražavanje i međusobnom suradnjom jedni drugima proširivali rječnik.

Donosimo nekoliko rečenica nastalih u tijeku provedbe.

• Gledali smo dokumentarni film o najljepšim oazama velikih pustinja.
• Moji roditelji su najbolji savjetodavci jer me savjetuju u svim prilikama.
• Kada me netko zagrli osjećam se sretno, toplo, čudesno, ugodno, božanstveno, zaljubljeno...
• Svi političari su vrsni oratori, stalno govore i raspravljaju na neku temu.
• Borna je ukrao Lucijinu olovku, podmetnuo nogu Marku koji je pao, bacao po drugima hranu, razbio prozor i sve to opravdavao lažima, bio je premazan svim mastima.
• Plodonosna crnica Slavonije žitnica je Hrvatske.
• Svi su mu govorili da je ulizica jer je bio dobar i uslužan samo kada je nešto trebao.
• Naučili smo kako posijati pšenicu prije Božića, a onda smo to praktički primijenili.