1. PISANJE ZANAGLASNICA

Zanaglasnice (enklitike) nenaglašene su riječi koje izgovaramo s naglašenom riječju iza koje dolaze. Zanaglasnice mogu biti:

a) glagolske: 

- prezent glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su

- prezent glagola htjeti: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će

- aorist glagola biti: bih, bi, bi, bismo, biste, bi

b) zamjeničke: nenaglašeni oblici osobnih zamjenica i povratne zamjenice u:

- genitivu: me, te, ga, je, nas, vas, ih, se

- dativu: mi, ti, mu, joj, nam, vam, im, si

- akuzativu: me, te, ga/nj, je/ju, nas, vas, ih, se

c) upitna čestica li.

Zanaglasnice se moraju nasloniti na naglašenu riječ pa većinom stoje iza prve naglašene riječi u rečenici ili iza glagola. One ne mogu doći na mjesto na kojem se ne mogu nasloniti na riječ ispred sebe, a to je početak rečenice, iza zareza, iza zagrade i iza nabrajanja. Ako se položaj zanaglasnice iz bilo kojega razloga ne može promijeniti, umjesto zanaglasnice treba upotrijebiti naglašenu riječ.

NETOČNO: Za ljetne praznike bih želio otići u Dubrovnik.
TOČNO: Za ljetne praznike želio bih otići u Dubrovnik. / Za ljetne bih praznike želio otići u Dubrovnik.

NETOČNO: Ivan Kušan je napisao roman Koko u Parizu.
TOČNO: Ivan Kušan napisao je roman Koko u Parizu.

2. AORIST POMOĆNOG GLAGOLA BITI

Aorist pomoćnog glagola biti glasi:

1. os. jd. – (ja) bih

2. os. jd. – (ti) bi

3. os. jd. – (on/ona/ono) bi

1. os. mn. – (mi) bismo

2. os. mn. – (vi) biste

3. os. mn. – (oni/one/ona) bi.

NETOČNO: Ja bi želio otići na izlet.
TOČNO: Ja bih želio otići na izlet.

NETOČNO: Mi bi željele otići na izlet.
TOČNO: Mi bismo željele otići na izlet.

3. PISANJE ČESTICE NE I GLAGOLA

Pravilo je jednostavno: ČESTICA NE I GLAGOL PIŠU SE KAO DVIJE RIJEČI!

Iznimke su glagolski oblici nisam, nemam, nemoj, neću (u svim licima) i glagoli kojima je čestica ne dio osnove (nedostajati, nestati, nemati).

NETOČNO: Neznam.
TOČNO: Ne znam.

NETOČNO: Nemogu.
TOČNO: Ne mogu.

4. PISANJE INFINITIVA U FUTURU PRVOM

1. Ako je prezent pomoćnog glagola htjeti ispred infinitiva, infinitiv zadržava nastavak -ti.    

             Sutra ću kupiti sladoled.

2. Ako je prezent glagola htjeti iza infinitiva, infinitiv gubi završno -i.

            Kupit ću sladoled.

3. Infinitiv koji završava na -ći uvijek zadržava cijeli nastavak.

            Ići ću u školu.

            Sutra ću ići u školu.

NETOČNO: Pjevati ću sutra na koncertu.
TOČNO: Pjevat ću sutra na koncertu. / Sutra ću pjevati na koncertu.

5. PISANJE PRIJEDLOGA S/SA

Prijedlog s/sa označuje da se što obavlja u društvu drugih (Išla sam u školu sa sestrom.). Ne smijemo ga upotrebljavati kad izražavamo sredstvo (Došla sam u školu autobusom.)

Prijedlog sa umjesto s piše se i izgovara ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z, ž. suglasničkim skupinama ks, ps i zamjenicom mnom (sa Stipom, sa školom, sa Zrinkom, sa žirafom, sa Ksenijom, sa psom, sa mnom).
Prijedlog sa dolazi i kad iza njega slijedi samo jedan glas (npr. sa b).

NETOČNO: Pišem s olovkom. / Pišem sa olovkom.
TOČNO: Pišem olovkom.

NETOČNO: Idem u kino s Ksenijom.
TOČNO: Idem u kino sa Ksenijom.