| 2009-02-20 00:00:00 PODSTRANA EKO-SELO Mi smo učenice Oš Strožanac u Podstrani. Živimo u kraju koji svojom ljepotom privlači brojne poglede. Mnogo ljudi nije čulo za naš kraj, ali oni koji su čuli i posjetili ga, ne zaboravljaju ovo simpatično i mirno selo. Sve koji ovuda prođu zanima nešto više o ovom kraju.Tako i nas, učenike Oš Strožanac, pa nas je naša nastavnica i mentorica odvela u Gornju Podstranu. Kada smo vidjeli koju ljepotu krije taj jedan mali, ali uistinu vrijedni dio Podstrane, bili smo ugodno iznenađeni. Taj posjet Gornjoj Podstrani nas je potakao na istraživanje...
Pripremili: Eli Car i Josipa Malenica
Mentor: Ema Goreta
Podstrana je plodna zaravan u osmjehu sunca,u ovom kraju se čuju vedri glasovi prirode,razgovori neba i mora,vječno žuborenje mora na žalu,tihi život morskih dubina...Odlučile smo pisati o Podstrani jer želimo znati odakle vučemo korijene, kakav je bio život naših predaka. Obratit ćemo pažnju na prošlost, ali i sadašnjost Podstrane, čiji je bujni razvitak posljednjih desetljeća gotovo posve bacio u zaborav nekadašnji život mjesta koji je stotinama godina bio ispunjen svakodnevnom borbom za opstanak, nerijetko i obranom samog života. Dvadeseto stoljeće odvuklo je ljude od iskonskog načina življenja, zato se ovo naše sadašnje vrijeme pokušava vratiti onim izvornim vrijednostima koje su ljudi prije mnogo više cijenili. S prirodom su bili povezani, živjeli su u skladu s godišnjim dobima, vrstom tla, biljnim i životinjskim svijetom. Poštovali su prirodu, nisu se uništavale vrijednosti koje smo dobili od Boga na dar, a to je jedna od brojnih stvari koje možemo naučiti od njih. Svećenici su bili poštivani. Ljudima su propovijedali u crkvi, a djeci u školi o Božjoj riječi, o sretnoj obitelji, odnosu muža i žene, zavisti, psovanju... Imali su veliku ulogu u izgrađivanju osobe kao duhovnog bića, a ta je uloga danas sve manje prihvaćena. Naš cilj je oživjeti uspomene na Podstranu, pokušati zabilježiti na papiru prošlost, tradiciju, Kulturni život, običaje, ali i najnoviji njen preobražaj u moderno mjesto suvremenog doba. SMJEŠTAJ Podstrana je naselje u srednjoj Dalmaciji, u primorskom dijelu povijesne Poljičke Republike, koja sada pripada općini Split i čini njen jugoistočni dio. Općina Podstrana prostire se na 11.5 kilometara kvadratnih površine podnožja planine Perun, koja je primorski greben planinskog masiva Mosor. Zauzima 6 kilometara obale Bračkog kanala,od donjeg toka rijeke Žrnovnice brežuljka Mutogras, a širina joj je od grebena planine Perun do mora oko 2 kilometra. Podstrana se sastoji od pet dijelova. Najstariji i najzanimljiviji dio se zove Stara Podstrana ili Selo.Odiše ljepotom i svojom jedinstvenošću. Ostala četiri naselja su Strožanac, Grljevac,Sveti Martin i Mutogras.Podstrana nema meteorološku stanicu pa za upoznavanje klime ovog naselja treba koristiti podatke stanice Split-Marjan. Najhladniji je mjesec siječanj (7°C), a najtopliji srpanj (26°C). Apsolutni godišnji maksimum temperature zraka javlja se u srpnju i kolovozu (do 39°C).U ta 2 mjeseca u Podstrani sve vrvi životom. Mnogo je turista koji u velikom broju prolaze Podstranom i otkrivaju ljepote koje se nalaze u našem kraju. U vrućim ljetnim mjesecima svi uživaju u velikim morskim valovima koji donose veliku radost.Apsolutni godišnji minimum temperature zraka javlja se u prosincu, siječnju, veljači ili ožujku (ispod 0°C). U odnosu na Split klima Podstrane najviše se razlikuje kod meteorološkog elementa vjetra. Bura je općenito u Podstrani manje učestala i manje jačine. Jedino je Strožanac jače eksponiran utjecaju bure koja se slapovito spušta kroz Kliška vrata. SPOMENICI PODSTRANE OD SREDNJEG VIJEKA DO 20.STOLJEĆA U razdoblju hrvatske povijesti Podstrana je djelila povijest sa Poljičkom Republikom u čijem je sastavu bila do 1807.godine.Priznavala je vlast Mlečana,Turaka,Francuza i Austrije.Ispred naše škole nalazi se spomenik koji je spomen na slavnu Poljičku Republiku,podignut uz 200.godišnjicu prestanka postojanja Poljičke Republike.Doseljenjem Hrvata na područje današnjeg sela Podstrana nastaju manja naselja:Perun,Bilaj,Zaselak...Život u tim naseljima je nestao početkom 16.st zbog turske opasnosti.Današnje selo je nastalo većim dijelom u 18. i 19.st. jer su turci otišli iz Dalmacije.Život je postao bolji,moć seljaka je osnažnila.U tim stoljećima obnove građeno je selo,kuće i crkve.Najviše su kuće građene ispod planina.Tu je polje bilo plodno i stepeničasto,spuštalo je se do morskih obala.Stara Podstrana našla se na prostoru na kojem se spajaju sve komponente potrebne za život.Baš to je logično objašnjenje za smještaj Podstrane.Arhitektura kuća je bila posebno zanimljiva.Starije su kuće bile tijesno smještene pod liticom te stražnjim dijelom okrenute prema jugu.Građene su nepravilnim kamenom.Imale su male uske prozore sa konzolama.Kada se govori o spomenicima i starim kućama iznimne arhitekture i povijesti,u Podstrani ih ima mnogo.Odmah pri ulazu na Poljičku rivijeru,zaokuplja pozornost jedinstven spomenik kulture Cindrovi dvori u Strožancu.Ti prekrasni dvori građeni su graditeljskim skladom i antičkom jednostavnošću.Dvori su okruženi biranim sredozemnim raslinjem,u sjenici visokog drveća palma,lovorike,oleandra,stoljetnih stabala,s prostranim dvorištem i trijemovima punim duha starine i spoznaje da je oko toga kamenog dvora posvuda u prošlosti prijetila opasnost i zasjeda.Na vrhu brda nad Podstranom nalazi se starohrvatska crkva sv.Jurja sa grobljem.Sačuvala je stilsku jedinstvenost i može se priključiti predromaničkom crkvenom graditeljstvu Dalmaciji.Na Perunu se nalazi još jedna crkva,to je crkva sv.Jurja,što znači da ih ima dvije.Te dvije crkvice su skladni minijaturni hramovi koji streme prema nebu,ispunjeni nebeskim,vječnim sjajem i smislom života.U Gornjoj Podstrani se nalaze crkva sv.Fabijana,crkva sv.Ante koja je dvobroda bazilika i crkva Gospe od Začeća. U crkvama se nalaze razni predmeti:svjećnjaci,raspela,kaleži...Uz obalu se nalazi crkva sv.Martina.Pokraj nje je staro groblje.Na tom području je davno,još i za doba Rimskog Carstva živjelo ilirsko pleme Pituntini.Pokraj te crkve se nalaze razne nadgrobne ploče.Čak se nalazi jedna iz 1.st. Ploča Kanije Urbane. Ona je bila nadstojnica jednog rimskog imanja.Osim te ploče,na tom području nalazi ih se još mnogo. Tako i ploča Lucija Artorija Kasta-ugledne rimske ličnosti.I to sve u sv.Martinu.Osim ploča pronađen je i mozaik,torzo rimskog božanstva,mlin za masline i razni predmeti.To groblje na kojem se nalazi bogata ostavštvina Pituntina moglo bi biti veoma zanimljivo za sve arheologe.Po svim tim nađenim pločama i predmetima vidi se da je sv.Martin bio pod utjecajem Rimskog Carstva.Baš zbog te kulture Pituntina naša današnja kultura Podstrane je mnogo ljepša i bogatija.Podstrana uistinu ima bogatu i zanimljivu povijest. ŽIVOT I OBIČAJI U Staroj Podstrani kuće su se gradile od kamena.Stare Poljičke kuće uvijek su bile posebno podijeljene.Glavni dio bila je kuhinja koju su Poljičani zvali ognjenica.U svakoj ognjenici su se nalazili:drvarnica,ognjište,stol za jelo,polica za tanjure i razne posude,mjesto na kojem su se držali težački alati.U kućama je bilo veoma važno da ognjište bude u kuhinji.Neke kuće su bile male,bez mnogo mijesta,ali su imale ognjište u kuhinji,nikako u sobama.Drugi dio kuće su sobe u kojima se spava.Tu se obično nalaze 2 sobe i hodnik.U sobama su kreveti i škrinje u kojima se drži odjeća i razna druga blaga koja su čuvali Poljičani..Između dvaju soba nalazi se hodnik.U njemu obično stoji ormarić za kruh i stol za jelo.Sobe su smještene u potkrovlju i iz njih vode dva para stepenica (vrata) jedna za kuhinju,a jedna za konobu(podrum). Poljičani su smatrali da je konoba sva ljepota kuće.U Podstrani se živjelo od uzgajanja vinove loze ,pa us se u konobama čuvale bačve vina.Kada bi ukućani pozvali prijatelje uvijek bi im pokazali konobu.Njome su se najviše ponosili jer su baš te bačve bile plod njihova rada.U konobi je bilo bačava vina za prodaju,a i bačava vina za kućnu uporabu.Ako je oko kuća bilo više mjesta onda bi se radila dvorišta.Svako je dvorište imalo stablo(smokva ili murva) ispod kojeg bi bio hlad,pa su se stare Poljičanke i Poljičani u vrućim ljetnim popodnevima tu odmarali.Gdje ima mnogo hlada nalazi se velika kamena ploča na kojoj se jede.U dvorištu postoji bunar.To je obavezan dio dvorišta.A u zidu od dvorišta se izdubi malo mjesto u kojem se drži voda pa se to zove vodenica.Obično se iza dvorišta drži vrt.U njemu se uzgaja razno povrće(kupus,blitva...) Kada se govori o hrani,Poljičani koji su živjeli na području Podstrane dobro su upoznati sa tim.Bavili su se stočarstvom:uzgajali su stoku,imali su svoje vrtove...Živjeli su u skladu s prirodom.Od prirode su uzimali, a i prirodi su davali.Poljičani imaju svoje kuharice i recepte po kojima su se godinama po raznim kućama spremala veoma ukusna jela.Jedno od Poljičkih jela je zeljenik,soparnik ili uljenak.Radi se od zelja(blitve) vina,brašna,malo kapule i ulja.To je bilo najmilije jelo u Poljicima,pa tako i u Podstrani.Ne zna se dali tog jela ima u ikojem drugom mjestu dalje od Poljica.Za to jelo se treba umjesiti tijesto i tako se to umiješeno tijesto stavi na siniju.To je okrugli drveni pladanj.Na njoj se tijesto razreže na 2 jednaka dijela i razvalja se lazanjurom.Lazanjur je valjak za tijesto.Zatim se na jedno tijesto posloži zelje(blitva).Pa se to poklopi drugim tijestom.Zatim se krajevi zavrne tako da se tijesta spoje.Zatim se stavi u komin i pospe finim žarom.Za malo vremena to je gotovo.Odnese se na stol i pospe lukom i uljem.Domaćini(ukućani) obično jedu u kuhinji uz vatru.Preko ljeta se jede u dvorištu na velikom kamenom stolu.Najvažnije i najbolje piće koje se pilo je vino.Kada bi se na stol donijela voda,a ne vino,ljudi za stolom osorno bi odgovarali :"Šta mi nosiš vodu,nos' mi vino ; u vodi se žabe legu,a u vinu junaci rađaju".Baš po toj rečenici može se vidjeti koliko se cjenilo vino. Odijelo i obuća su bili vrlo važni.Nosile su se posebne odore,od raznih platna i raznih dijelova i obuće.Razlikovala su se muška i ženska odijela.Muškarci su zimi nosili deblju obuću koja je bila od grube vunene tkanine(sukna).Preko ljeta su im košulje bile mnogo tanje.Muško odijelo se sastojalo od:košulje,krožeta(to je prsluk rađen od sukna),hlača,kanparana(kanparan je kaput koji seže do koljena),kape,guće(guća je majica dugih rukava koja se nosi ispod košulje,potkošulja).Žensko odijelo je posebno važno.Za žensko odijelo se kaže da je ogledalo žene koja ga nosi.Svećano odijelo za djevojke (ljeti) je načinjeno od:košulje,ispod košulje se nalazi guća(potkošulja),zatim kotula(suknja koja seže do poda),a na kotulu se stavi pregača,a na glavu obavezno se mora staviti marama od bijelog platna.Žene su nosile naušnice od zlata,a oko vrata dva,tri reda ogrlica na koje bi stavile križ.Žene su mnogo cjenile nakit i uređivanje,svaka je željela imati što više nakita da se okiti.Kada bi jedna vidjela da druga ima više od nje,sve i uradila da i ona dobije toliko.Tako su se žene naradile i nagladovale da dobiju nakit. Kako su žene voljele nakit i ponosile se njime,tako su se muškarci ponosili svojim brkovima.Mlađu kosu razdijele po sredini,a stariji s lijeva na desno ili obratno.Žene su se brinule o svojoj kosi.Izgled žene bio je važan.Svaka je morala izgledati čisto,lijepo i uredno.Manje djevojke bi majka ili starija sestra uređivale.Obično bi im splele dvije pletenice,a ponekad i 4.Starije cure su same plele kosu.Kada bi žene gledao po kosi,nebi ih mogao prepoznati koja je starija a koja mlađa.Sve bi izgledale isto. Kako se Podstrana naseljavala prije mnogo vremena,još u doba Poljičke Republike nije bilo modernih bolnica kao danas.Nije bilo svih spravica kojih danas ima,ali bolesti je bilo.Tako su Poljičani morali lječiti bolesti na razne načine koji su nama danas čak i smješni,ali bili su djelotvorni.Evo jedan primjer: kada noga natekne utopi se u vruću lušiju(to je voda sa lugom),zatim se utome krpe u crno vino,3 lista bazovine(biljke) zagriju se sa maslom na tavi i priviju se.Zatim se stuče malo trave slinovrata(biljka) i umjesi se u maleni kolačić.To se sve stavi na nogu i tako noga ozdravi.Stari ljudi nisu izmišljali razne kemikalije već su se koristili onim što su pronalazili u prirodi. Podstranjci su se bavili poljoprivredom,imali su razne svrtove i polja.U njima su uzgajali svakojako povrće i voće.Umjesto kombajna prije se koristilo ralo.Ralo bi vukli konji ili volovi.Služilo je za prekopavanje zemlje.Vrlo poznate ratarske sprave bile su motike i mašklini.Mašklin služi za krčenje zemlje,vađenje kamenja i panja.Manji mašklini koji su služili za okopavanje zelja su se zvali zeljari ili vrtlari.Motika je stara sprava koja je prošla kroz mnoge vrijedne ruke dok su okopavale vinograde.Vile su bile vrlo važne u štalama.Njima se premještala slama.Imaju razne sprave za prerađivanje vune koja bi se dobivala od ovce.Grgaše za obradu,grebeni za razvlačenje,kudilja za vezanje vune,nosi se za strukom.Maslinici su se uzgajali,pa se tako dobivalo kvalitetno domaće maslinovo ulje.Toć se koristio za preradu maslina.Osim raznih sprava za preradu,oranje postojale su i sprave za vožnju.To su najčešće bili brodovi.Ali ne oni veliki,nego oni mali.Takve brodove su Podstranjci zvali kaić.I u kaiću je bilo raznih sprava-za lov ribe.Ribolov kao stočarstvo i ratarstvo se od davnina razvijao u Podstrani rako da su naši stari seljani koji su ovdje živjeli razvijali još jednu od svojih sposobnosti.Svaka sprava,svako oruđe je iz godine u godinu sve više evouliralo.Stari ljudi su poučavali mlađe raznim vještinama.Tako se to prenosilo s koljena na koljeno.I mi se danas znamo poslužiti vještinama starih Poljičana. Kuća,kuhinja,pokućstvo i dvorište bili su ogledalo valjanosti domaćice i djevojaka koje su živjele u toj kući.Upravo su one bile zadužene za kućne poslove.Kuću su djevojke mele svako tjedan dana,a to je obićno bilo subotom.Svaka prava domaćica je čistila svoju kuću i sve oko nje.Bila je ponosna na čistoću u svom domu.Ženama je najveći posao bio pranje odjeće.Odjeća se prala u lušiji(lug i voda).Ljeti bi domaćice odjeću prale i na moru.Poslije su odjeću sušile na sušilima,a zimi je smjestile pokraj peći. Kao i svako selo Podstrana je imala svoje običaje.Običaji su bili raznovrsni,ali bilo je važno da ih se poštuje.Običaji kod domaćih poslova:Još prije svitanja čim bi se iz crkve čulo zvono bilo je vrijeme za ustajanje.Prije nego što bi se pošli obući,bilo je važno da se ukućanin prekrsti.To su radili da ih Bog čuva i pomaže im u poslovima koje su taj dan trebali raditi.Kada bi nekoga zdesila nezgoda ili bi mu posao išao loše govorili su mu da je se naopako prekrstio.Obićno se jede 3 puta na dan.Običaji kod zajedničkih poslova:Svaki seljak je drugome seljaku pomagao bez plaće,za ljubav i u zajam.Jedino ako bi duže radio (5-6 dana) dobio bi plaću.Kada bi obitelj išla brati masline,uvijek bi zvala susjede da im pomognu.Tako bi živjeli zajedno,uzajamno se pomagali.Pravni običaji:Kada bi se mlilo žito svi bi išli po redu kako su i došli.Kada bi bila velika navala,seljani bi mlinaru donijeli sira,jaja,ribe,ulja da im smelje žito preko reda,Svi su željeli biti prijatelji sa mlinarom da im bolje samelje žito.Običaji u druženju sa ljudima:Susjedi:Oni su bili vrlo važni jedni drugima.Zvali su se imenima.Uvijek su si govorili "ti" a ne "vi" kao svećeniku,učitelju..Nije bio običaj da se kuca na vrata,već bi pozdravili i ušli.Kada bi jedan susjed imao vola za oranje,a drugi ne,ovaj bi mu bez riječi uzorao polje.Tako se to radilo kod susjeda.Pomagali su jedni drugima uz mnogo ljubavi i bez prigovaranja. ZAKLJUČAK Pisajući ovaj rad otkrile smo mnogo zanimljivih podataka o Podstrani.Ona je naš dom i mislimo da je vrlo važno saznati što više o njoj jer uistinu ima prekrasnih podataka.Danas su ljudi postali svjesni bogate povijesti koja se u njoj krije.Pokušavaju vratiti stare običaje i tradiciju.Podstrana se sve više urbanizira.Postoje moderne zgrade i kuće koje pokazuju sav raskoš modernog doba, ima i starih kamenih kuća koje pokazuju svoju ljepotu i jedinstvenost.Veliki dio pučanstva se osvrće i pokušava se nekim dijelom vratiti u prošlost i sačuvati sve ono što je tijekom prošlih godina nestajalo.Pokušavaju obnoviti stare kuće i vratiti im onaj sjaj koji su prije imale.Mi bi željeli da prošlost opet oživi i da nas pouči pravim vrijednostima života. |
| Osnovna škola Strožanac |