Izvor: www.pregrada.hr

Pregrada je smještena na najzapadnijem dijelu Hrvatskog zagorja, u Krapinsko-zagorskoj županiji, između rijeke Sutle i padina Maceljske gore. Samo naselje smješteno je podno Kunagore u dolini koju tvori potok Kosteljina. U tom slikovitom brežuljkastom kraju, na razmjerno maloj površini ima osamdesetak mjesta, što zaselaka, što sela, a najveće je naselje Pregrada. Ostala naselja su: Benkovo, Bregi Kostelski, Bušin, Cigrovec, Donja Plemenšćina, Gabrovec, Gorjakovo, Gornja Plemenšćina, Klenice, Kostel, Kostelsko, Mala Gora, Marinec, Martiša Ves, Pavlovec Pregradski, Sopot, Stipernica, Svetojurski Vrhi, Valentinovo, Velika Gora, Vinagora, Vrhi Vinagorski, Višnjevec, Vojsak i Vrhi Pregradski. Pregradski kraj je u srednjem vijeku pripadao kostelskom vlastelinstvu. Grad ima površinu od 67 km2 , a prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine ima 6594 stanovnika. Udaljenost od autoceste i željeznice iznosi 25 km, a od zračne luke Franjo Tuđman 71 km. Pregrada je od Zagreba udaljena 66 km, od Rijeke 209 km, od Ljubljane 129 km, a od Beča 322 km.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije sagrađena je u neoklasicističkom stilu, gradnju je započeo župnik Josip Karlo Tuškan, a dovršena je 1818. godine zalaganjem zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca. Građevina je duga 38 i široka 19 metara, pročeljem crkve dominiraju dva visoka zvonika (45 metara) i trokutasti zabat s freskom Uznesenja Majke Božje. Marija je posebno štovana u župi kao “Naša Gospa od Kunagore”. Zbog velebnog zdanja i dva tornja zovu je “Zagorska katedrala”. Ona i jest povezana s katedralom u Zagrebu na poseban način: u nju su prenijete katedralne orgulje s iznimno kvalitetnim zvukom i velika oltarna pala Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Muzej grada Pregrade „Dr. Zlatko Dragutin Tudjina“ predstavlja povijest grada Pregrade kroz tri tematske stalne izložbe - numizmatiku, rudarstvo i ljekarničku zbirku „Thierry“. Muzej dijeli zgradu s Gradskom knjižnicom i Gradskom galerijom.

Izvor: www.veliki-tabor.hr

Plemićki grad Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika profanoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske. Veliki Tabor je izuzetan upravo zbog svoje monumentalne i autentične fortifikacijske arhitekture. Svojim smještajem na vrhu Huma Košnićkog, na 333 m nadmorske visine, dominira zagorskim krajem već više od pola tisućljeća – arhitektura se zapravo stopila s prirodom čineći jedinstvenu sliku. Impresivan je i pogled koji se s Velikog Tabora pruža na cijelo Hrvatsko zagorje i dio Slovenije.

Ovaj spomenik kulture najviše nulte kategorije jedan je od najprepoznatljivijih identiteta, ne samo Hrvatskog zagorja, već i Hrvatske.