Osnovna škola Studenci

U siječnju održane su dvije radionice u sklopu projekta „Predaje iz Studenaca“:

1) „blackout“ poezija prema tekstovima predaja

2) kazivanje predaja tehnikom kamišibaj.

„Blackout“ poezija spoj je pjesništva i crtanja, a nastaje tako da se uzme stranica teksta iz knjige, časopisa ili novina, u tekstu se izdvoje i istaknu riječi koje mogu funkcionirati kao cjelina, a ostatak teksta zacrni se crnim flomasterom. Ne zna se tko je prvi izmislio takav način poezije, a popularizirao ju je Austin Kleon, američki pjesnik i kreativac, koji je 2010. godine objavio zbirku pjesama „Newspaper Blackout“.

Učenici su odabrali predaju iz ovog projekta i na temelju nje stvarali svoju „blackout“ poeziju. Tijekom ove radionice učenici su shvatili da je poezija svuda oko nas, samo je treba pronaći.

Kamišibaj [kamishibai] umjetnost je pripovijedanja koja spaja sliku i riječ, a pripovijeda se uz pomoć male pozornice napravljene od drveta. Naziv kamišibaj dolazi od riječi kami što znači papir i riječi šibaj što znači gledalište. To je tradicijski oblik pričanja priča djeci koji potječe iz Japana. Početkom prošlog stoljeća ulicama Japana putovali su pripovjedači na biciklu i prodavali slatkiše. Sa sobom su nosili i butaj – drvenu kutiju u koju su se umetale slike, a izgledala je kao mala pozornica. Kad bi djeca od njih kupila slatkiše, za nagradu ispričali bi im priču upravo tehnikom kamišibaj pomoću butaja.

Učenici su tehnikom kamišibaj kazivali predaje koje su sakupili, a originalnim butajem u koji su umetali svoje crteže uveli su gledatelje u svijet mašte i ispričali predaje na jedan nov i kreativan način.

U veljači učenici su s koordinatoricom išli na teren i pronašli lokalitete iz predaja u Studencima – Vilinu Glavicu, veliki kamen na Kašinu Okrajku i Viline doce. Pomogli su im i mještani Studenaca koji žive u blizini.

U ožujku krenuli su s izradom digitalne knjige koja će biti glavni proizvod ovoga projekta. Nakon izrade, knjigu će tiskati.

                                                               Zvonimira Olujić, koordinatorica projekta