Poštovani roditelji/skrbnici,
potvrde o školovanju koje se izdaju u tajništvu škole možete preuzeti
samostalno iz e-Dnevnika.
U padajućem izborniku potrebno je odabrati svrhu izdavanja potvrde te ispisati digitalnu potvrdu o školovanju. Potvrde su elektronički potpisane i zamjenjuju u potpunosti potvrde iz škole u svim pravnim poslovima (Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ; Narodne novine broj 62/17.).
Izraz | Opis | |
---|---|---|
Aerobna bakterija | Bakterija kojoj je za život potreban kisik. |
|
Aktivator | Materijal koji sadrži bakteriju koja započinje proces kompostiranja. |
|
Akvakultura | Uzgajanje morskih životinja i biljaka za hranu. |
|
Alge | Jednostavne biljke koje ne cvatu i obično žive u vodi. |
|
Anaerobna bakterija | Bakterija koja živi u okolišu bez kisika. |
|
Atmosfera | Sloj plinova koji okružuje Zemlju. |
|
Biološka raznolikost | Pojam koji označava svu raznolikost živog svijeta na Zemlji i dijeli se na tri glavne skupine: geni, biljne i životinjske vrste i ekosustavi. Međunarodni dan biološke raznolikosti je 29. prosinca. |
|
Biomasa | Biljna ili životinjska materija koja se koristi za proizvodnju električne energije sagorijevanjem plinova koji nastaju njezinim raspadanjem. |
|
Biorazgradivo | Materijal kojeg mogu razgraditi mikroorganizmi ili drugi dekompozeri poput gljiva. |
|
Bioreaktorna deponija | Deponij u kojem se od organske tvari, biološkim reakcijama, dobija energija. |
|
Crna voda | Otpadna voda, najčešće naziv za vodu iz toaleta. |
|
Dekompozeri | Bakterije i gljive koje utječu na raspadanje biljne i životinjske tvari, vraćajući zemlji ili vodi hranjive tvari. |
|
Deponij | Mjesto za odlaganje čvrstog otpada, gdje se otpad zakopava. |
|
Dušični dioksid | Glavni sastojak fotokemijskog smoga koji nastaje spajanjem kisika i nitritne kiseline iz ispuha vozila. |
|
Dušični oksid | Produkt sagorijevanja fosilnih goriva koji uvelike doprinosi nastanku kiselih kiša i fotokemijskog smoga. |
|
Ekologija | Prirodna znanost koja proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju te utjecaj tog okoliša na njih. |
|
Ekosustav | Sustav koji se sastoji od zajednice živih bića u prirodnom okolišu u kojem one žive i međusobno djeluju. |
|
Emisija | Sredstva (čvrsta, tekuća, plinovita) ispuštena u atmosferu. |
|
Energija plime | Električna energija proizvedena micanjem valova i smjene plime i oseke. |
|
Energija vjetra | Električna energija proizvedena strujanjem vjetra kroz vjetroturbine. |
|
Erozija | Odstranjivanje površinskog sloja zemlje djelovanjem vjetra ili vode. |
|
Farma glista | Oblik kompostare koja koristi gliste za bržu razgradnju organske tvari. |
|
Fosfati | Kemijski spojevi koji sadrže fosfor. Često se koriste u deterdžentima i gnojivima. |
|
Fosfor | Esencijalni element u prehrani. Povećani nivo fosfora koji nastaje ispiranjem gnojiva i deterdženata u vodama doprinosi rastu algi i smanjenju ribljeg i biljnog svijeta. |
|
Fosilna goriva | Goriva nastala prirodnim putem ispod zemljine površine u dugom vremenskom periodu od ostataka živih bića. Fosilna goriva su neobnovoljivi izvori energije. |
|
Fotokemijski smog | Bezbojno zagađenje zraka koje se najčešće javlja ljeti. Nastaje reagiranjem zagađivača kao što su dušični oksid - materija nastalih sagorijevanjem fosilnog goriva sa sunčevom svjetlošću u atmosferi, pri čemu nastaje ozon. |
|
Genetska raznolikost | Raznolikost različitih vrsta gena u nekoj populaciji neke vrste. |
|
Geotermalna energija | Energija koja nastaje iskorištenjem prirodne topline iz zemlje koja se pretvara u električnu energiju. |
|
Globalno zatopljenje | Povećanje prosječne temperature Zemlje stakleničkim efektom. |
|
GMO | GMO – genetički modificiran organizam – odnosi se na sve organizme čiji je genetski materijal promijenjen pomoću tehnika genetičkog inženjeringa. |
|
HDPE | Vrsta plastike – polietilen velike gustoće – od nje se izrađuju boce za mlijeko i deterdžente. |
|
Hidroelektricitet | Električna energija dobivena iskorištenjem energije vode. |
|
Izumiranje | Izumiranje je pojava koja postoji otkako postoji i život na Zemlji, izumrle su mnoge životinjske vrste. Ponekad se to događa zbog prirodnih promjena klime, grabežljivaca i biljnog pokrova, no u zadnje vrijeme je glavni krivac čovjek. Izumiranje u najužem smislu znači potpuno nestajanje nečega, ono može biti postupno ili naglo, masovno izumiranje. |
|
Kisele kiše | Rezultat reakcije sumpornog dioksida i dušičnog oksida u atmosferi, a koji se u obliku kiše, magle ili snijega vraća na Zemlju. |
|
Kišne šume | Kišna šuma je naziv za šumske ekosustave uglavnom prepuštene samim sebi, bez čovjekovog utjecaja, obilježene naročito vlažnom klimom s prosječno više od 2000 mm padalina godišnje. |
|
Kompost | Materija koja nastaje raspadom (ili dekompozicijom) organske materije. |
|
Kompostiranje | Recikliranje organskog otpada u kompost radi dobivanja hranjivih sastojaka i minerala. |
|
Metan | Prirodni plin koji nastaje raspadanjem organske materije. Jedan je od glavnih stakleničkih plinova, a može se iskoristiti za dobivanje energije iz biomase. |
|
Navodnjavanje | Natapanje zemlje ili usjeva s ciljem poboljšanja prinosa. |
|
Neobnovljiva energija | Energija koja ne dolazi iz obnovljivog izvora energije. Npr. energija koju dobivamo sagorijevanjem fosilnih goriva. |
|
Neobnovljivi resurs | Prirodni resurs koji možemo iskoristiti samo jednom nakon čega ga ne možemo nadomjestiti. Npr. ugljen, nafta i prirodni plin. |
|
Nestale (vrste) | Termin koji se koristi za opisivanje vrsta koje nitko nije vidio posljednjih pedeset godina. |
|
Obnovljiva energija | Energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije. Npr. sunčeva energija, energija vjetra i energija biomase. |
|
Održivost | Sposobnost korištenja resursa na takav način da će oni biti upotrebljivi i u budućnosti. |
|
Okoliš | Prirodno ili ljudski promijenjeno okružje u kojem ljudi, životinje i ostali organizmi žive. |
|
Opasan otpad | Materijali koji mogu znatno naškoditi zdravlju ljudi ili okoliša ukoliko se s njima ne postupa na odgovarajući način. |
|
Organska hrana | Biljni ili životinjski proizvodi koji su proizvedeni bez pomoći pesticida, gnojiva, antibiotika ili drugih kemikalija. |
|
Organski otpad | Svaki otpad biljnog ili životinjskog podrijetla. |
|
Otapanje ledenjaka | Otpanje ledenjaka naziv je za proces koji je posljedica globalnog zatopljenja Zemlje. U posljednje vrijeme sve više privlači pozornost svjetske javnosti. Danas se otapanje ledenjaka smatra jednom od najopasnijih posljedica globalnog zagrijavanja. Najugroženija su područja Grenlanda i Antarktike. Neki znanstvenici smatraju da bi se ledenjaci u potpunosti mogli otopiti već 2050. godine. U budućnosti ova bi pojava mogla ugroziti živote milijuna ljudi diljem svijeta. |
|
Otpaci stakla | Slomljeno ili otpadno staklo koje se koristi za proizvodnju novog. |
|
Otpad | Sve što nekome više nije korisno i čega se želi riješiti. Otpad je korisno dobro i ne bi ga trebali mješati sa smećem, već ga reciklirati. |
|
Otpadne vode | Tekućina koja napušta kanalizacijski sustav. |
|
Ozon | Bezbojni plin. Ozon je vrlo važan plin u gornjim dijelovima atmosfere jer nas štiti od štetnog sunčevog zračenja. Ali, ukoliko nastaje u nižim dijelovima atmosfere u reakciji sa zagađivačima, tada postaje opasan. |
|
Ozonske rupe | Razaranje ozona prestavlja dvije različite pojave, koje su primjećene kasnih 1970-tih, a to su smanjenje količine ozona u ozonskom omotaču, za otprilike 0,4 % godišnje i ozonske rupe, pojava smanjenja stratosferskog ozona u listopadu, iznad Antartike. Uzroci tih dviju pojava su slični, ljudske aktivnosti stvaraju povećanu koncentraciju klora (Cl) i broma (Br), posebno ispuštanjem klorofluorovodika (freoni) i halona. Svaki atom Cl ili Br, može razbiti i preko 10 000 molekula ozona, prije nego što nestane iz stratosfere. |
|
Park prirode | Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode. Park prirode je prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske (NN 162/03), prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne ili nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U Hrvatskoj ima 8 nacionalnih parkova, i to su: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit. |
|
Permakultura | Permakultura je skup znanja o oblikovanju održivih ljudskih zajednica. Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih za nova znanja i tehnologije iz mnoštva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom i dr. |
|
Pesticidi | Kemikalije koje se koriste za uništavanje korova. Izuzetno su opasni za prirodu i okoliš i ne bi ih se trebalo koristiti. |
|
PET | Vrsta plastike – polietilen tereftalat – služi za izradu boca. |
|
Plastika | Materijal sastavljen od lanaca polimera koji se mogu oblikovati u čvrsti materijal pogodan za primjenu prilikom pakiranja, konstrukcija, i sl. |
|
Podzemna voda | Voda koja se zadržava u zemlji ili porama te usjeklinama stijenja. |
|
Polimer | Dugi lanac molekula koju se višestruko ponavlja. Obično su kombinacija ugljika i vodika kojima su pridodani drugi elementi za poboljšanje svojstava materijala. |
|
Porast razine mora | Porast razine mora ima trenutno vrijednost 1,8 mm na godinu, u zadnjih 100 godina ili 3,1 mm na godinu, u zadnjih 7 godina. Uzrok trenutnog porasta mora je globalno zatopljenje, koje će se nastaviti i u budućnosti. Povećanje temperature dovodi do toplinskog istezanja vode i topljenje ledenjaka, koji imaju otprilike jednak doprinos porastu razine mora. Najnovija predviđanja govore da bi razina mora mogla porasti do kraja 21. stoljeća, od 90 do 880 mm, sa srednjom vrijednosti 480 mm. |
|
Prekomjerno iskorištavanje resursa | Prekomjerno iskorištavanje resursa se odnosi na prekomjerno korištenje prirodnih resursa ili prirodnog blaga bez obzira na posljedice. Prekomjerno iskorištavanje resursa većinom nastaje zbog kratkoročnih želja za zaradom. Suprotnost tome čini održivost. |
|
Primarni potrošač | Životinje koje jedu proizvođače (biljke). |
|
Prirodni plin | Fosilno gorivo koje sagorijeva čišće i s manje štetnih emisija plinova u atmosferu od ugljena ili nafte. |
|
Prirodni resurs | Materijal kojeg nalazimo u prirodi, a koji možemo iskoristiti za prehranu, dobivanje energije ili za dobivanje nekih drugih materijala. |
|
Proizvođači | Biljke koje vrše fotosintezu čime same sebi stvaraju hranu, a istodobno su one hrane drugim potrošačima. |
|
Pulpa | Masa vlakana koju dobivamo od drveta, otpadaka ili recikiliranog papira koja se može iskoristiti za izradu papira i kartona. |
|
PVC | Vrsta plastike – polivinil klorid – npr. izrada plastičnih čašica. |
|
Radioaktivni otpad | Otpad proizveden emisijom radijacije. Radioaktivni otpad može jako dugo trajati u okolišu i biti vrlo opasan po život organizama. |
|
Ranjive (vrste) | Vrste koje će najvjerojatnije tijekom sljedećih 25 godina postati ugrožene ukoliko se ne popravi njihovo stanje. |
|
Razlagači | Razlagači odnosno razgrađivači (reducenti odnosno destruenti) ili saprotrofi – to su posebna vrsta saprofaga (bakterije, kvasci, plijesni) koji se hrane mrtvom organskom tvari, razgrađujući složene organske spojeve do (anorganskih) biogenih soli, kojima se dalje koriste proizvođači za proizvodnju nove organske tvari. |
|
Recikliranje | Prerada materijala koji bi inače postao smeće. |
|
Resursi | Materijali koje nalazimo u prirodi i koje koristimo za prehranu ili za dobivanje energije ili nekih drugih materijala. |
|
Rijetke (vrste) | Vrste koje imaju malu populaciju ili samo žive na malom broju mjesta te bi vrlo brzo mogle postati ranjive ili ugrožene. |
|
Sagorijevanje | Proces gorenja. |
|
Sekundarni potrošači | Životinje koje jedu primarne potrošače. |
|
Sintetičko | Sintetički proizvodi se često rade s ciljem imitacije prirodnih. Npr. sintetička guma, sintetička ulja. |
|
Sirovine | Neprerađena materija ili resurs od kojeg se dobiva neki drugi produkt. |
|
Siva voda | Relativno čista otpadna voda koja dolazi iz kupaonica, sudopera te strojeva za pranje rublja i posuđa. Ovo je idealna voda za preradu u kućnom biopročistaču! |
|
Smeđa maglica | Nastaje u donjim dijelovima atmosfere od čestica kao što su prašina i emisije plinova prijevoznih sredstava. |
|
Smog | Bezbojno zagađenje zraka koje se javlja većinom ljeti. Proizvode ga zagađivači kao što su dušični oksid i organski dijelovi, koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, a u reakciji sa sunčevom svjetlošću u nižim slojevima atmosfere nastaje ozon. |
|
Solarna energija | Električna energija dobivena korištenje fotovoltažnih ćelija koje pretvaraju sunčevu energiju u električnu. Solarna energija se može odnositi i na solarne grijače vode. |
|
Spomenik prirode | Spomenik prirode ili prirodna baština je element prirode koji je nekim aktom države stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti. Često su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali može biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo staro stablo, ili manja površina jasno odvojena od svoje okoline, s iznimnim geološkim svojstvima. |
|
Sporo sagorijevanje | Proces sporog gorenja u pećima sa slabim prisustvom kisika. Ovaj proces proizvodi puno više šetnih plinova od normalnog gorenja. |
|
Staklenički efekt ili efekt staklenika | Efekt zagrijavanja zemljine atmosfere i površine zbog djelovanja stakleničkih plinova u atmosferi. |
|
Staklenički plin | Plin koji se ponaša kao staklo u stakleniku, koji ne dozvoljava refleksiju topline u svemir. Najčešći staklenički plinovi su ugljikov dioksid (CO2) i metan. |
|
Sumporni dioksid | Bezbojni otrovni plin koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva, koji pridonosi zagađenju zraka i nastanku kiselih kiša. |
|
Svjetlosno zagađenje | Svjetlosno zagađenje je svako suvišno rasipanje umjetne svjetlosti izvan područja, koje je potrebno osvijetliti (nepotrebna i prekomjerna rasvjeta), tj. promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. Uzrokuje mnoge štetne pojave poput zdravstvenih problema, narušavanja ekosustava te remećenja astronomskih promatranja. |
|
Tercijarni potrošači | Mesojedi koji se hrane sekundarnim potrošačima. |
|
Teški metali | Metali koji se akumuliraju u hranidbenom lancu i mogu biti štetni po žive organizme i u malim količinama. Npr. krom, kadmij, merkurij i olovo. |
|
Toplinska izolacija zgrada | Toplinska izolacija zgrada smanjuje toplinske gubitke zimi, pregrijavanje prostora ljeti, te štiti nosivu konstrukciju od vanjskih uvjeta i jakih temperaturnih naprezanja. Toplinski izolirana zgrada je ugodnija, produžuje joj se životni vijek i doprinosi zaštiti okoliša. |
|
Ugljen | Fosilno gorivo nastalo pod zemljom od ostataka biljaka u periodu od nekoliko milijuna godina. |
|
Ugljični monoksid | Plin bez boje i mirisa koji je otrovan za ljude. Nastaje nepotpunim sagorijevanjem ugljika. |
|
Ugljikov dioksid (CO2) | Plin bez boje i mirisa koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva i jedan je od stakleničkih plinova. |
|
Ugrožene / ranjive (vrste) | Vrste koje će najvjerojatnije tijekom sljedećih 25 godina postati ugrožene ukoliko se ne popravi njihovo stanje. |
|
Ugrožene (vrste) | Vrste za koje postoji veliki rizik od istrebljenja ukoliko se ništa ne učini za njihov opstanak. |
|
Vjetroturbine | Velike vjetrenjače koje su dizajnirane da energiju vjetra pretvore u električnu. |
|
Zagađenje | Onečišćenje tijela, predmeta, odjeće i obuće, prehrambenih namirnica, okoliša itd. zaraznim klicama te otrovima ili radioaktivnim tvarima, teškim metalima. |
|
Zaštita okoliša | Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. |
|
Zimski smog | Stupanj čestičnog onečišćenja zraka koje se najčešće javlja zimi, a nastaje sagorijevanjem goriva za grijanje. |
|
Životna zajednica | Skup svih biljaka (fitocenoza), životinja (zoocenoza) i mikroorganizama (mikrobiocenoza) na nekom prostoru u određenom vremenu. |
|
Životno stanište | Dio biosfere naseljen određenim biljnim i životinjskim vrstama te mikroorganizmima. Životno stanište je npr. jezero, hrastova šuma, zaljev u priobalnom moru. |
Povodom 29. prosinca, Međunarodnog dana biološke raznolikosti, postavili smo ovaj mali ekološki rječnik. U njemu su objašnjeni neki pojmovi koji se često koriste u ekologiji, a još ćemo ga i nadopunjavati.
Što je ekologija?
Izvori:
http://pikaiprijatelji.com/
Wikipedija
« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
PODRŽI NAŠU ŠKOLU!
Nakon uspješne prošlogodišnje Konzumove akcije u kojoj smo prikupili kupone za raznovrsna didaktička sredstva i pomagala, pozivamo vas da nam i ove godine pomognete u prikupljanju što većeg broja kupona. Kupone možete, do 28. studenoga, donijeti u školu ili skenirati putem QR koda uz odabir Osnovne škole Svete Ane u Osijeku.
Pogledajte VIDEO URADAK naših učenika 6.b razreda te nam pomozite prikupiti što više pregleda. Uradak s najvećim brojem pregleda osvaja 5000 kupona i interaktivni monitor dok sljedeća četiri plasirana video uratka po 1000 kupona.
Hvala što nas podržavate!
ŠKOLSKO ZVONO
ŠKOLSKI JELOVNIK
ŠKOLSKA KNJIŽNICA