Energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije. Npr. sunčeva energija, energija vjetra i energija biomase.

Sposobnost korištenja resursa na takav način da će oni biti upotrebljivi i u budućnosti.

Prirodno ili ljudski promijenjeno okružje u kojem ljudi, životinje i ostali organizmi žive.

Materijali koji mogu znatno naškoditi zdravlju ljudi ili okoliša ukoliko se s njima ne postupa na odgovarajući način.

Biljni ili životinjski proizvodi koji su proizvedeni bez pomoći pesticida, gnojiva, antibiotika ili drugih kemikalija.

Svaki otpad biljnog ili životinjskog podrijetla.

Otpanje ledenjaka naziv je za proces koji je posljedica globalnog zatopljenja Zemlje. U posljednje vrijeme sve više privlači pozornost svjetske javnosti. Danas se otapanje ledenjaka smatra jednom od najopasnijih posljedica globalnog zagrijavanja. Najugroženija su područja Grenlanda i Antarktike. Neki znanstvenici smatraju da bi se ledenjaci u potpunosti mogli otopiti već 2050. godine. U budućnosti ova bi pojava mogla ugroziti živote milijuna ljudi diljem svijeta.

Slomljeno ili otpadno staklo koje se koristi za proizvodnju novog.

Sve što nekome više nije korisno i čega se želi riješiti. Otpad je korisno dobro i ne bi ga trebali mješati sa smećem, već ga reciklirati.

Tekućina koja napušta kanalizacijski sustav.

Bezbojni plin. Ozon je vrlo važan plin u gornjim dijelovima atmosfere jer nas štiti od štetnog sunčevog zračenja. Ali, ukoliko nastaje u nižim dijelovima atmosfere u reakciji sa zagađivačima, tada postaje opasan.

Razaranje ozona prestavlja dvije različite pojave, koje su primjećene kasnih 1970-tih, a to su smanjenje količine ozona u ozonskom omotaču, za otprilike 0,4 % godišnje i ozonske rupe, pojava smanjenja stratosferskog ozona u listopadu, iznad Antartike. Uzroci tih dviju pojava su slični, ljudske aktivnosti stvaraju povećanu koncentraciju klora (Cl) i broma (Br), posebno ispuštanjem klorofluorovodika (freoni) i halona. Svaki atom Cl ili Br, može razbiti i preko 10 000 molekula ozona, prije nego što nestane iz stratosfere.