Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode. Park prirode je prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske (NN 162/03), prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne ili nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U Hrvatskoj ima 8 nacionalnih parkova, i to su: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.

Permakultura je skup znanja o oblikovanju održivih ljudskih zajednica. Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih za nova znanja i tehnologije iz mnoštva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom i dr.

Kemikalije koje se koriste za uništavanje korova. Izuzetno su opasni za prirodu i okoliš i ne bi ih se trebalo koristiti.

Vrsta plastike – polietilen tereftalat – služi za izradu boca.

Materijal sastavljen od lanaca polimera koji se mogu oblikovati u čvrsti materijal pogodan za primjenu prilikom pakiranja, konstrukcija, i sl.

Voda koja se zadržava u zemlji ili porama te usjeklinama stijenja.

Dugi lanac molekula koju se višestruko ponavlja. Obično su kombinacija ugljika i vodika kojima su pridodani drugi elementi za poboljšanje svojstava materijala.

Porast razine mora ima trenutno vrijednost 1,8 mm na godinu, u zadnjih 100 godina ili 3,1 mm na godinu, u zadnjih 7 godina. Uzrok trenutnog porasta mora je globalno zatopljenje, koje će se nastaviti i u budućnosti. Povećanje temperature dovodi do toplinskog istezanja vode i topljenje ledenjaka, koji imaju otprilike jednak doprinos porastu razine mora. Najnovija predviđanja govore da bi razina mora mogla porasti do kraja 21. stoljeća, od 90 do 880 mm, sa srednjom vrijednosti 480 mm.

Prekomjerno iskorištavanje resursa se odnosi na prekomjerno korištenje prirodnih resursa ili prirodnog blaga bez obzira na posljedice. Prekomjerno iskorištavanje resursa većinom nastaje zbog kratkoročnih želja za zaradom. Suprotnost tome čini održivost.

Životinje koje jedu proizvođače (biljke).

Fosilno gorivo koje sagorijeva čišće i s manje štetnih emisija plinova u atmosferu od ugljena ili nafte.

Materijal kojeg nalazimo u prirodi, a koji možemo iskoristiti za prehranu, dobivanje energije ili za dobivanje nekih drugih materijala.

Biljke koje vrše fotosintezu čime same sebi stvaraju hranu, a istodobno su one hrane drugim potrošačima.

Masa vlakana koju dobivamo od drveta, otpadaka ili recikiliranog papira koja se može iskoristiti za izradu papira i kartona.

Vrsta plastike – polivinil klorid – npr. izrada plastičnih čašica.