Kako se u kajkavskim govorima kaže za kišu, drvo ili zvijezdu? Treba li u kajkavskome pisati glas ć ili se sve bilježi glasom č? Možemo li osmisliti hrvatske riječi koje će biti bolje od nekih stranih kojima se svakodnevno koristimo? Kako guščjim perom uredno ispisati glagoljična slova? Ovo su pitanja koja su mučila naše učenike zadnjih tjedana…

Tijekom ožujka učenici viših razreda sudjelovali su u aktivnostima kojima se obilježio Mjesec hrvatskoga jezika. Prevodili su poznate pjesme naših pjesnika s književnoga jezika na svoj lokalni govor i kajkavsko narječje. Osmišljavali su novotvorenice – nove hrvatske riječi za imenice mobitel, lazanje te za glagol skrolati. Sudjelovali su na dvije glagoljičke radionice na kojima su se djeca upoznavala s glagoljicom kao starohrvatskim pismom te transliterirali originalne gljagoljaške tekstove na latinicu. Rješavali su i matematičke zadatke koristeći glagoljicu.

Hrvatski je jezik 1. srpnja 2013. godine postao 24. službeni jezik Europske unije pa je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje već 2014. g. pokrenuo manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika. Željeli su podići razinu svijesti o važnosti očuvanja tog neraskidivog dijela hrvatskoga nacionalnog identiteta - materinskoga jezika. Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju  hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka.

Hrvatskim jezikom govorimo, na njemu mislimo i osjećamo…on je dio nas i mi smo dio njega. On je naš u svim svojim oblicima, narječjima i govorima. Ako ga mi ne čuvamo i ne njegujemo, tko će? 

Fotografije pogledajte u galeriji.

                    Nikolina Fruk, učiteljica hrvatskoga jezika