Petak, 18.listopada,peti sat , prigodno smo obilježili Dan kravate, odjevnog predmeta ili detalja koji je vezan uz Hrvate.Skupili smo se u dvorani, pogledali dva  dokumentarna filma o porijeklu i nazivu kravate, a nakon toga  napravii svi zajedno  "milenijsku" kravatu-simbol Hrvatske i našeg zajedništva.

U nastavku nekoliko podataka o kravati i njenoj   vrijednosti za nas, te fotografije  da vam dočaramo  ambijent  tog dana .

DAN KRAVATE I PROJEKT „HRVATSKA – DOMOVINA KRAVATE“

Poruka Dana kravate

Kravata je univerzalni simbol otmjenosti i kulture odijevanja, ali njezin moćni simbolički potencijal sadrži i druge vrijednosti. Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo i samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja, uspješnost i poslovni duh, … Svojom lepršavošću, pak, s jedne strane, i čvorom, s druge strane, kravata „veže“ slobodu i odgovornost. Potiče nas da u komunikaciju uđemo svjesniji svog dostojanstva i dostojanstva drugih, svoje slobode ali i svojih odgovornosti. Nakon svjetskog uspjeha instalacije Kravata oko Arene 18. listopada 2003. godine, koja je i u svjetskim razmjerima istakla kravatu kao poseban medij, AC je 2008. godine pokrenula inicijativu da se taj dan - 18. listopada - svake godine u Hrvatskoj i svijetu svečano obilježava kao Dan kravate. Budući da potječe od Hrvata, Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast, proglasivši 2008. godine 18. listopada Danom kravate.  Od tada se Dan kravate  svake godine svečano obilježava u Hrvatskoj i u raznim dijelovima svijeta.

      Hrvatsko podrijetlo kravate

U vrijeme Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću (1618.-1648.), hrvatski vojnici posvuda na glasu kao iznimni ratnici, pristupili su francuskoj kraljevskoj vojsci. Pored vojne vještine odlikovali su se i jednim detaljem. Nosili su rupce omotane oko vrata. Taj rubac zavezan u čvor brzo se proširio i kao modni detalj te preuzima etničko ime: naziv za narod – Cravates (Croates, Hrvati) postaje i naziv za predmet – kravatu.

Hrvatsko podrijetlo kravate, utemeljeno na povijesnim, etnološkim i etimološkim činjenicama, potvrđuju domaći i svjetski znanstveni izvori. Primjerice, francuska monografija Le Grande historie de la cravate (autor Francois Chaille, naklada Flammarion, Pariz 1994.), obrazlaže i izričito potvrđuje hrvatsko podrijetlo kravate. Enciklopedia Britannica uz imenicu cravat navodi kako je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datira sa 1656. godinom. Talijanska monografija Miss Cravatta, izdana 1996. u Comu, najpoznatijem europskom i svjetskom centru za proizvodnju kravata, pojavu kravate nedvojbeno povezuje uz dolazak hrvatskih konjanika u vrijeme Luja XIV. itd. Pitanje (i ispravan odgovor) o hrvatskom podrijetlu kravate sve češće se postavlja i na TV – kvizovima u Japanu, Turskoj, Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama.

Slikoviti rupci naših vojnika u Tridesetogodišnjem ratu preuzeti su iz hrvatske pučke nošnje. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi ima čak četrdesetak muških i dvadesetak ženskih narodnih nošnji, u Hrvatskoj i drugim krajevima gdje žive Hrvati, koje kao obvezni element imaju čvorovani rubac – kravatu.

Kravata je „izniman primjer hrvatskog dizajna planetarne vrijednosti“ (Boris Ljubičić), jedini hrvatski simbol univerzalno poznat i cijenjen, a istodobno prepoznatljiv kao hrvatski. Hrvati su svijetu podarili kravatu, a drugi su je narodi dalje usavršavali i učinili je općim simbolom otmjenosti i muške kulture odijevanja, modnim detaljem za koji se sve više zanimaju i žene. Amerikanci su koncipirali kravatu u tri dijela i tako je tehnološki usavršili. Najznačajniji doprinos usavršavanju kravate dali su Francuzi, Englezi i drugi europski narodi. Stoga je kravata i simbol Europe. To se očituje i u već uobičajenoj praksi Europske Unije da se svaka zemlja-predsjedateljica na početku svog mandata predstavlja svojom specifičnom kravatom. „Primjer kravate dokazuje da imamo s čime izići pred svijet, Hrvatska ima nešto za ponuditi, imamo dokaz da smo i mi pridonijeli svjetskoj kulturi“ (Tomislav Šola).