« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Kao i svake godine u siječnju se održava Noć muzeja u kojoj su sudjelovali i učenici naše škole. U Centru za kulturu Vela Luke manifestacija je započela u 18 sati razgledavanjem arheološke zbirke Vela spila, zbirke maketa brodova i zbirke mozaika iz 1968. uz stručno vodstvo.
Glavni dio manifestacije bilo je otvaranje izložbe "Stolovi Sunca pod okriljem Posejdona" i istoimeno predavanje voditeljice muzeja Rade Dragojević Ćosović.
Na izložbi je prezentiran dio inventara nekad poznatog restorana Sunce kojeg su u cijelosti osmislili i realizirali poznati umjetnici a predavanje je bilo na temu uređenja hotelskih i ugostiteljskih objekata u Veloj Luci sedamdesetih godina 20. stoljeća u sklopu Drugog međunarodnog susreta likovnih umjetnika koji se održao 1970. godine u Veloj Luci. Na otvaranju izložbe nastupila je mješovita klapa Folklornog društva „Kumpanija“.
STOLOVI „SUNCA“ POD OKRILJEM „POSEJDONA“
Noć muzeja, 31. 1. 2020.
U grčkoj mitologiji Kronov i Rejin sin Posejdon je bog mora i potresa i brat boga Zeusa. U rimskoj mitologiji njegov je pandan bog Neptun. Kako bi osigurali sigurna putovanja, pomorci su mu se molili i kao žrtvu utapali konje. Posejdon bi zauzvrat stvarao mirno more i nove otoke, a kada bi bio uvrijeđen, svojim bi trozubom udarao o tlo i uzrokovao brodolome, potrese, utapanja i oluje. Njegova sina Kiklopa Polifema oslijepio je Odisej, pa Posejdon mrzi Odiseja i šalje mu nevrijeme kojim odgađa Odisejev povratak na Itaku. Vrač Tiresija sugerira Odiseju da na svome otoku štuje Posejdona kako bi ublažio njegov gnjev.
Po ovom moćnom grčkom božanstvu dobio je ime hotel „Posejdon“ izgrađen u Veloj Luci 1970. godine. Izbor imena ne čudi, budući da je hotel izgrađen uz morsku obalu s pogledom na more i Velu Luku koju maritimno oduvijek definira i o kojem ovisi. Godine 1973., nakon izgradnje hotela „Posejdon“, sagrađen je restoran „Sunce“ zajedno s kojim je bio u sastavu istog poduzeća (HTP „Hum“). Restoran je uređen prema konceptu umjetnika Petra Omčikusa koji je u tehnici mozaika zajedno sa svojom suprugom umjetnicom Kosom Bokšan i umjetnikom Kemalom Širbegovićem osmislio stolove za restoran.
Ideja je bila da se u blizini novoizgrađenog hotela „Posejdon“ sagradi ugostiteljski objekt koji će predstavljati sintezu umjetnosti, arhitekture, gastronomije i autohtone vegetacije. U restoranu „Sunce“ nalazili su se stolovi s motivima izrađenim u tehnici mozaika od kojih se danas dio nalazi u prostoru hotela „Posejdon“ i koriste se u ugostiteljske svrhe, a jedan stol se nalazi u hotelu „Jadran“.
U hotelu „Posejdon“ nalazi se, čuva i koristi ukupno šest stolova. Svi su izrađeni u tehnici mozaika i prikazuju motive maritimne faune. Svi stolovi su u dobrom stanju, a nalaze se na metalnim žutim nosačima i još se koriste u ugostiteljske svrhe, najčešće kao podloga za tzv. welcome drink i slične prigode. Prikazuju ražu, murinu, pirku, morskog ježa, hlapa (Karlo) i morsku lastavicu (Poletuša). Prikazani motivi maritimnog bestijarija odlikuju se izvanrednim kolorizmom i pregrštom detalja. Vrsni su prikaz morskih životinja koje izgledaju žive i kao da se kreću. Jesti za ovakvim stolovima zasigurno je bila prava vizualna senzacija koja je gastonomski užitak činila još većim. Ne čudi što je popularnost restorana u vrijeme sedamdesetih i osamdesetih godina bila iznimna jer je restoran „Sunce“, uz artistički oplemenjen ambijent, nudio i vrhunsku uslugu profesionalnih kuhara i konobara, ali i klapske nastupe i maksimalan angažman svih djelatnika.
U restoranu se, osim navedenih stolova, nalazio i jedan veliki stol u obliku potkove također izrađen u tehnici mozaika, a s motivima maritimne tematike i vegetativnim prikazima. I ovaj stol je pronađen i prezentiran na izložbi. Stolovi u mozaiku iz restorana „Sunce“ prezentirani na ovoj izložbi svjedočanstvo su sjajne ideje o sintezi umjetnosti, odmora i blagovanja na jednom prelijepom mediteranskom otoku i ujedno su podsjetnik na vrijeme kada su se intenzivno promišljali, gradili i uređivali turistički sadržaji i ugostiteljski objekti u Veloj Luci.
Autorica izložbe i teksta: Rada Dragojević Ćosović