Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna, počevši od 1967. kako bi se ukazalo na važnost pismenosti za pojedinca, zajednicu i društvo kao pitanje dostojanstva i ljudskih prava.
Što u današnje vrijeme znači biti pismen i je li dovoljno naučiti čitati, pisati i računati?

Ne, nije dovoljno - to je samo osnovna pismenost.

U svom dokumentu posvećenom pismenostima 21. stoljeća UNESCO, ističe šest vrsta pismenosti koje su važne za pojedinca i društvo u digitalnom okruženju, naziva ih pismenostima opstanka, preživljavanja (survival literacies) sugerirajući time da je razvoj društva i pojedinca nemoguć bez posjedovanja vještina bitnih šest vrsta pismenosti ( Horton, 2007.)

ŠEST OSNOVNIH VRSTA PISMENOSTI (pismenosti opstanka) su:

1. Osnovna pismenost    
2. Računalna pismenost - Osnovna i računalna pismenost jasna je sama po sebi, a što je s ostalim pismenostima?
3. Medijska pismenost - Medijska pismenost obuhvaća pristup medijima, njihovo razumijevanje i kritički pristup sadržajima
4. Obrazovanje na daljinu i e-učenje - Obrazovanje na daljinu i e-učenje obuhvaća niz vještina potrebnih za učenje u on-line okruženju. Odnosi se na sposobnost korištenja elektroničkih sustava za učenje na daljinu.
5. Kulturalna pismenost - podrazumijeva znanje kako zemlje, religije, etničke grupe, tradicionalna vjerovanja,  simboli, običaji i tradicija utječu na stvaranje, spremanje, zaštitu i  postupanje s informacijama te širenje informacija i znanja korištenjem tehnologija.
6. Informacijska pismenost - Informacijska pismenost je najsloženija od navedenih pismenosti jer sadrži elemente svih prethodnih. Koje su faze informacijske (ne informatičke) pismenosti pročitajte pod opširnije…

11 faza informacijske pismenosti prema UNESCO-u :

• svijest o informacijskoj potrebi
• sposobnost definiranja informacijske potrebe koja nastane kada treba riješiti problem ili donijeti odluku
• sposobnost otkrivanja postoji li potrebna informacija ili ne
• sposobnost pronalaženja potrebne informacije ako ona postoji
• sposobnost kreiranja potrebne informacije koja je nedostupna (stvaranje novoga znanja)
• razumijevanje pronađene informacije ili znanje o tome gdje potražiti pomoć
• sposobnost organiziranja, analize, interpretacije i evaluacije informacije te vrednovanje izvora
• sposobnost prijenosa i prezentacije informacije drugima pomoću primjerenih medija
• znanje kako iskoristiti informaciju za rješavanje problema ili donošenje odluke
• znanje o tome kako zaštititi, spremiti, zapisati i arhivirati informaciju za ponovno korištenje
• znanje o tome kako postupiti s informacijom kad više nije potrebna ili kako zaštititi informaciju od zlouporabe 

Zaista…biti pismen nije nimalo lako…