Petak (14. III. 2014.)

07.30 sati sv. misa u župnoj crkvi
08.30 sati posjet dječjem vrtiću Radost
09.00 sati posjet Srednjoj školi
09.30 sati posjet specijalnoj bolnici Kalos
10.15 susret u Općini sa načelnikom i suradnicima
11.00 sati posjet Osnovnoj školi
12.00 sati susret sa časnim sestrama u samostanu sv. Josipa
16.00 sati posjet Domu umirovljenika
18.00 sati pobožnost Križnog puta u župnoj crkvi
19.00 sati susret sa vjernicima u župnoj crkvi.

Subota (15. III. 2014.)

09.00 sati obilazak grobljanske kapele sv. Roka i odrješenje za pokojne župljane
09.30 sati obilazak špilje Gospe Lurdske
10.00 sati obilazak kapele Gospe od Milosrđa
10.30 sati obilazak crkvice Gospe od Zdravlja
11.00 sati obilazak kapele Gospe od Začeća
12.00 sati obilazak kapele sv. Vicenca
15.00 sati obilazak kapele sv. Ivana u Gradini
16.30 sati susret sa članovima bratovština sv. Josipa i Gospe od Ružarija u župnoj crkvi.
17.00 sati susret sa članovima župnog zbora don Ivo Oreb, u župnoj crkvi
18.00 sati sv. misa u župnoj crkvi
19.00 sati susret sa krizmanicima i mladima u župnoj crkvi.

Nedjelja (16. III. 2014.)

10.00 sati svečano župno euharistijsko slavlje u župnoj crkvi.

______________________________________________________________________

Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) u svom dekretu Christus Dominus, opisujući mjesnu Crkvu, označuje tu Crkvu kao zajednicu vjernika povjerenu biskupovoj pastirskoj skrbi (CD 11). Župa je, kako to često naglašava Koncil, temeljna jezgra u svakodnevnom životu biskupije. Koncilski oci su podsjetili da je za župnu zajednicu, koja se ističe između svih ostalih zajednica u biskupiji, prvi odgovoran biskup, stoga se on posebno mora o njoj brinuti. Upravo u ovoj perspektivi, kako to naglašava posinodska apostolska popudnica Pastiri stada (Pastores Gregis) trebamo gledati važnost biskupova pastoralnog pohoda našoj župnoj zajednici. Pastoralni pohod je autentično vrijeme milosti, štoviše jedini trenutak za susret i dijalog između biskupa i vjernika. Drugim riječima, pastoralni pohod dijecezanskog biskupa župnoj zajednici je u svojoj biti širenje njegove prisutnosti među vjernicima. To je trenutak u kojem on za svoj puk izbližega vrši službu riječi, posvećivanja i pastirskog vodstva, izravnije se susrečući s tjeskobama i zabrinutostima, radostima i očekivanjima naroda kako bi svima mogao uputiti poziv na nadu. Ostvarujući se na ovakav način, biskupov pastoralni pohod župi, u ovom slučaju našoj župnoj zajednici, postaje znak prisutnosti Gospodina koji pohađa svoj narod u miru (usp. Pastiri stada 46).

Pastoralni pohod Oca biskupa Mate, našoj župnoj zajednici, prigoda nam je da se malo podsjetimo što je to biskupska služba i koja je uloga biskupa u Crkvi. Kao što vjerujem jako dobro znamo Isus je pozvao dvanaestoricu ljudi, da ga izbližega sljede. Te ljude nazivamo apostolima. Isus njih posebno izabire o čemu možemo čitati u evanđeoskim izvještajima (Mt 10,2; Mk 3,14; Lk 6,14). Nasljednici apostola su biskupi. Kao što je Isus Petra izabrao za vođu prvim apostolima, tako se njegov nasljednik, Rimski biskup (papa) nalazi na čelu biskupskog zbora. Biskupom se postaje sakramentom sv. reda. Ovaj sakrament, za razliku od ostalih ima tri stupnja, tako da razlikujemo đakone, prezbitere (svećenike) i biskupe. Svaki je biskup obvezatan da s ljubavlju bdije nad svekolikim stadom u kojega ga je postavio Duh da upravlja Crkvom Božjom: u ime Oca, čiju sliku uprisutnjuje u Crkvi; u ime Isusa Krista njegova Sina, koji ga je postavio učiteljem, svećenikom i pastirom; u ime Duha Svetoga, koji Crkvi daje život i svojom snagom jača našu slabost (usp. Rimski pontifikal, Ored ređenja biskupa).

U vremenu u kojem živimo, kako to jako dobro prepoznaje apostolska pobudnica Pastiri stada, jedna od osnovnih zadaća biskupa je da polazeći od evanđeoskog propovijedanja Isusa Krista, navješta svijetu nadu. Perspektiva kreposti nade, zajedno s perspektivom vjere i ljubavi, mora posve prožeti pastoralnu službu biskupa. Biskupu na osobit način pripada zadaća da bude prorok, svjedok i sluga nade. Tamo gdje nedostaje nade i sama je vjera dovedena u pitanje. Zbog nestajanja kreposti nade oslabljena je također i ljubav. Jer nada je, napose u vremenima sve većeg nevjerovanja i vjerske indiferentnosti, čvrst oslonac za vjeru i snažan poticaj za ljubav. Biskup je usred svoje Crkve budni stražar, hrabri prorok, pouzdani svjedok i vjerni sluga Krista koji je nada slave (Kol 1,27), zbog kojega neće više biti smrti, ni tuge, ni jauka ni boli (Otk 21,4).