U četvrtak, 22. prosinca 2022., s početkom u 9:30 sati imali smo virtualni susret sa znanstvenicom i klimatologinjom, Majom Žuvela-Aloise koja živi u Beču i radi na Središnjem institutu za meteorologiju i geodinamiku gdje proučava promjene i utjecaj klime.

Maja je porijeklom iz Vele Luke i bila je učenik naše škole te nam je rado izašla u susret kada smo je zamolili da nam održi predavanje. Bio je to jedan nesvakidašnji školski sat fizike na kojem smo naučili nešto novo o klimatskim promjenama i mikroklimi. Što je glavni uzrok klimatskih promjena? Kako se istražuju klimatske promjene? Kako sačuvati (mikro)klimu, ali i kako mi pojedinačno možemo doprinijeti zaštiti klime? Ovo su samo neka od pitanja, a naša zanimljiva sugovornica nakon predavanja potrudila se dati odgovore na njih i približiti nam svoje zanimanje.

Intervju pročitajte pod opširnije.

• Roko Dragojević: Što je najviše utjecalo na to da se bavite meteorologijom i klimom?

Ja sam zapravo studirala Fiziku, odnosno nakon osnovnoškolskog obrazovanja u Veloj Luci, upisala sam Prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Zagrebu. Kada sam upisivala studij Fizike, nisam imala neku namjeru kasnije se baviti meteorologijom. Taj izbor je vjerojatno došao zbog otoka, mora ili prirode što me je nekako najviše privuklo da odem u geofiziku, a ne, recimo, u astronomiju ili elektroniku kao što je bio izbor mnogih mojih kolega.

• Isa Bogdanović: Jeste li ikada u nekome trenutku života mislili odustati od svoje karijere? Ako jeste, što vas je potaknulo da ne odustanete?

Svakih nekoliko godina namjeravam odustati od karijere, zapravo ne baš od karijere. Kad se radi u području zaštite prirode to može biti jako, jako frustrirajuće budući da takvi problemi, idu vrlo duboko i to ne postaje više samo znanstveni problem, nego i problem društva, na koga se to odnosi i kako. Vrlo često vidim da ljudi jednostavno nemaju poštovanja prema prirodi. Puno bi značilo i okrenulo priču kad bi ljudi imali drugačiji stav. Upravo to zna biti jako razočaravajuće, no s druge strane, mislim da bez obzira što ja radila, jedan dio mene uvijek bi se bavio znanošću.  Ako to ne bi bio moj posao, vjerojatno bih instalirala meteorološku postaju u vrtu i mjerila.

• Rahela Matulić: Zašto baš Beč? Ako ste imali neke druge ponude, zašto ste odabrali taj grad?

Nakon fakulteta u Zagrebu studirala sam u Njemačkoj, tj. na sjeveru Njemačke i tamo sam imala ponudu nastavka rada, ali na kraju sam zbog osobnih razloga otišla južnije. Beč je bio nekakav kompromis između Njemačke i Hrvatske, dovoljno blizu moga doma, ali s još više mogućnosti za bavljenje znanošću.

• Vito Andreis: Koji su Vaši hobiji i čime se volite baviti u slobodno vrijeme?

Uglavnom su moji hobiji opet vezani uz prirodu, volim pčele i imam košnice o kojima se brinem, volim raditi u vrtu, saditi cvijeće te izrađivati sapune. Kad sam na otoku, berem masline i tako sam ponovno zbližena s prirodom.

• Katarina Oreb: Da se ne bavite ovim poslom, koji bi bio vaš drugi izbor zanimanja?

To bi bila poljoprivreda, možda ćete misliti da je to skroz druga krajnost. Pritom ne mislim na intenzivnu poljoprivredu, nego na nešto što bi vjerojatno bilo vezano za biljke i životinje.

• Marta Surjan: Koje Vam je razdoblje tijekom godine najdraže i zašto?

Pa vjerojatno proljeće, zato što se sve budi i osjeća se nekakva nova energija.

• Lucija Mirošević: Kako mi možemo najjednostavnije pozitivno utjecati na promjene klime i što bi nam poručili za kraj?

Nekad ljudi nemaju osjećaj koliko nešto troši energije, a kad se i male količine zbroje, poput npr. gašenja svjetla i sl. na području cijele Europe, onda može doći do velikih ušteda energije.

Ako razmišljamo o globalnoj klimi, to predstavlja smanjenje energije te gdje god možete energiju uštediti, pomažete na neki način klimi. Ako razmišljamo o lokalnoj klimi, onda - čuvajte stabla!