U drugoj instalaciji, Kravata oko Hrvatske, koja je tijekom 60 dana crvenim koncem simbolički zagrlila i povezala Hrvatsku, prikazana je i osviještena ljepota hrvatske kulturne i prirodne baštine, a poruke mira i suživota upućene su i prema susjednim zemljama.

Hrvati su svijetu podarili kravatu, ali su je drugi narodi dalje njegovali, razvijali i usavršavali. Amerikanci su koncipirali kravatu u tri dijela i tako je tehnološki usavršili, a najznačajniji doprinos razvoju kravate dali su Francuzi, Englezi i drugi europski narodi. Stoga je kravata i simbol Europe, što se očituje i u već uobičajenoj praksi Europske Unije da se svaka zemlja – predsjedateljica na početku svog mandata predstavlja svojom specifičnom kravatom.

Osim u Hrvatskoj, obilježavanje Dana kravate sve je popularnije i u svijetu. U Australiji i Španjolskoj ovi se dani slave s posebnim svečanim programom, a prijestolnica japanske kulture Kyoto, s ustanovom Academia Cravatica, surađuje na promociji kravate kao medija.

Povijest kravate seže u doba Tridesetogodišnjeg rata (1618. – 1648.) kada su hrvatski vojnici pristupali službi francuskog kralja. Njihova tradicionalna odora s vezanim, oslikanim maramama oko vrata pobudila je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala. Grube su nosili obični vojnici, dok su svilene i pamučne nosili časnici. Taj hrvatski elegantni stil, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena, kao simbol kulture i elegancije. Kao modni odjevni predmet, kravata je ubrzo osvojila i cijelu Europu, a zbog naravi posla hrvatskih plaćenika u kraljevskoj službi, u francuskom jeziku ostao je glagol cravater koji u prijevodu znači uhititi.