1874. - Ogulin, 18. travnja rođena Ivana Mažuranić, kči pravnika i pisca Vladimira Mažuranića i Henriete Mažuranić rođene Bernath

1878. - S roditeljima seli u Karlovac

1883. - Piše dvije pjesmice na francuskom Ma Croatie i Le bonheur

1886. - Prvi pjesnieki pokušaj na hrvatskom jeziku: Zvijezdi moje domovine (u Ogulinu)

1882. - S roditeljima seli u Zagreb

1890. - Umire joj djed, hrvatski ban i književnik Ivan Mažurania (1814.-1990.) koji je imao veliki utjecaj u formiranju njene osobnosti

1892. - Udaje se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, udajom ulazi u uglednu građansku obitelj Brlić i dolazi živjeti u Brod na Savi u obiteljsku kuću Brlićevih

1893. - Rodila kćer Nadu Brlić (1893.-1964., kasnije udana za dr. Viktora Ružiaa)

1894. - Rodila sina Ivu Brliaa (1894.-1977., oženjen Jelenom Kadesnikov-Šeigoljev, a nakon njene smrti Milicom Gajer)

1895. - Rodila sina Vladimira Brlića (1895.-1896.)

1899. - Rodila kćer Zdenku Brlić (1899.-1984., kasnije udanu za dr. Zvonka Benčevića)

1902. - Rodila sina Nikolu Brlića (1902.-1902.)

1902. - Objavljuje Pripovijetke i pjesme za dječake Valjani i nevaljani (vlastita naklada, Zagreb)

1905. - Objavljuje zbirku pjesama i pripovijedaka za djecu Škola i praznici (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)

1912. - Objavljuje knjigu pjesama Slike (Tiskara C. Albrechta, Zagreb)

1913. - Objavljuje prvi hrvatski roman za djecu Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)

1916. - Objavljuje bajke Priče iz davnine (Matica Hrvatska, Zagreb)

1916. - Na zahtjev Akademije piše svoju Autobiografiju

1917. - Rođena Nedjeljka Brlia (1917.-1973., kasnije udana za Božidara Mohačeka)

1923. - Objavljuje knjigu crtica Knjiga omladini (vlastita naklada, Zagreb)

1929. - Za međunarodni dan mira održala govor, kasnije objavljen kao esej Mir u duši (Hrvatska revija, Zagreb)

1930. - U Hrvatskoj reviji izlazi Ivanina Autobiografija (napisana 1916.) i pismo sinu Ivanu o postanku Priča iz davnine

1931. - Predložena za Nobelovu nagradu za književnost

1934.-35. - Sređuje te objavljuje znanstvenopovijesne zapise: Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi (Tisak Tipografija D.D., Zagreb

1934. - Objavljuje roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata (Knjižara Vasić, Zagreb)

1937. - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti prima ju za (dopisnoga) člana, čime postaje prva žena koja je postala elanica Akademije

1938. - Akademija ju predlaže za Nobelovu nagradu

1938. - Umrla u Zagrebu 21. rujna

1939. - Iz tiska joj izlazi, posthumno, knjiga pripovijetki i pjesama za djecu Srce od licitara (Zagreb)

1970. - Zbornik radova o Ivani Brlia-Mažurania (Uredili Dubravko Jeleia, Joža Skok, Petar Šegedin, Miroslav Šicel i Miroslav Vaupotić), objavila Mladost, Zagreb

1971. - Kćer Nedjeljka (Neda) Brlić pokreae manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić

1971. - Na središnjem brodskom trgu postavljeno poprsje Ivane Brlia-Mažurania (rad akademskog kipara Vanje Radauša)

1971. - Školska knjiga utemeljuje nagradu Ivana Brlia-Mažuranić za neobjavljeni književni tekst (roman, zbirku pjesama, zbirku pripovijedaka) napisan na hrvatskome jeziku i namijenjen djeci i mladeži do 14 godina

1991. - Grad Slavonski Brod obnavlja manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, koja se kao Tjedan dječjih svečanosti do 1994. održava pod pokroviteljstvom UNICEF-a, učenici brodskih škola slikaju desetmetarsko "Platno mira"

1993. - Pod pokroviteljstvom UNICEF-a u vrijeme "Svijeta bajki" održavaju se i Susreti djece hrvatskih gradova stradalih u ratu

2003. - Poprsje Ivane Brlić Mažuranić uklonjeno sa gradskog trga koji nosi njeno ime.

2004. - U Slavonskom Brodu na Trgu S. Miletića postavljen spomenik Ivane Brlia-Mažuranić (rad akademske kiparice Marije Ujevića)