Osnovna škola Veliko Trojstvo

Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), travanj, svibanj i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi nadnevak proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevnica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće generalno počinje 1. rujna, a završava 30. studenog. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime proljeće. 

 Postoje tri razdoblja kroz proljeće:     pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja  proljetnica, često zvanih "vijesnici proljeća'' ;rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vijesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.

Visibaba (Galanthus) je rod biljaka iz porodice amaryllidaceae, s oko 20 vrsta. Visibabe su jedna od proljetinca što najranije cvate. Udomaćene su u Europi.

Kockavica (Fritillaria) je biljni rod iz porodice ljiljana, jednosupnica koja nastanjuje izvantropska područja sjeverne polutke Zemlje. Imaju lisnatu nadzemnu stabljiku i podzemnu lukovicu. Veliki, zvonasti i poniknuti cvjetovi stoje pojedinačno ili u cvatovima. 

Često je tamno ocvijeće iscrtano »kockasto« poput šahovske ploče. Listovi uski i izduženi. Plod je tobolac.

Jaglac je jedna od prvih biljaka koja cvjeta u proljeće. To je trajnica s kratkim i smeđim korijenom. Jajasto okrugli prizemni listovi složeni su u rozetu. Valovito su nazubljeni, a u vrijeme pupanja uvijeni unatrag. Iz središta rozete izraste 10 do 20cm visoka cvijetna stabiljka na čijem se kraju nalazi do desetak žutih cvjetova. Cijela je biljka dlakava.