Osnovna škola Veliko Trojstvo

Što je ozonski sloj?

Ozonski sloj je plinoviti sloj ozona (O3) koji se nalazi u stratosferi na udaljenosti 10-50 km od površine zemlje. Glavna zadaća je filtriranje štetnih ultraljubičastih zraka koje na Zemlju dolaze sa Sunca. Na taj način ozonski sloj štiti sva živa bića. Ultraljubičaste zrake mogu imati ozbiljne negativne učinke kako na zdravlje čovjeka (rak kože, katarakt oka…) tako i na biološku raznolikost...

UV zračenje dijelimo na

• UV-C zračenje blokira ozonski omotač i trenutno ne predstavlja neposrednu prijetnju.
• UVB zračenje, koje ne prodire u dublje slojeve kože, izaziva akutno oštećenje kože (eritem - crvenilo) u obliku opeklina, koje dovodi do degeneracije kože, njezina starenja, a može izazvati i rak kože zbog oštećenja gena za obnovu stanica kože.
• UVA zračenje stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju kože povećanom proizvodnjom melanina. Prodire u dublje slojeve kože uzrokujući oštećenja i mogući razvoj raka kože u kasnijoj fazi života.

Srećom ozonski sloj i atmosfera u potpunosti blokiraju prodor UV-C zraka tako da one ne dospijevaju doći do površine. Nažalost ozon nije toliko uspješan u otklanjanju UV-B zračenja koje je ujedno i uzročnik nepovoljnih promjena u koži čovjeka. Zbog nepotpunog filtriranja, jedan dio UV-B zraka ipak uspije proći kroz oznoski omotač i atmosferu.

Što je ozonska rupa?

Koncentracija ozona u atmosferi normalno varira u ovisnosti o temperaturi, vremenskim uvjetima, visini i dr. no uočeno je da na stanjivanje ozonskog sloja utječu kako prirodni tako i antropogeni događaji i tvari. Prirodne pojave poput vulkanskih erupcija prilikom kojih se u zrak izbacuju velike količine čestica i aerosoli dovode do stanjivanja ozonskog sloja, no ozonske rupe su prije svega posljedica antropogenih utjecaja tzv. tvari koje oštećuju ozonski sloj

Umjetno proizvedene kemikalije, klorofluorougljikovodici (CFC-i) koji su poznati i pod nazivom freoni  i haloni,  oštetili su ozonski  omotač na 15-50 km visine u zemljinoj atmosferi te možemo govoriti o nastanku “oznoskih rupa” - mjesta sa manjenom količinom plina ozona. Svako oštećenje ozonskog sloja omogućuje dopiranje štetnog  UV-B zračenja do Zemljine površine. Problem kod ozonskih rupa jest taj što one nisu na fiksnim mjestima već se stalno pomiču tako da ne možemo biti 100% sigurni kada smo točno izloženi većem ili manjem zračenju.

Koje tvari oštećuju ozonski sloj?

Osim CFC-i koji se upotrebljavaju u  hladnjacima, rashladnim sutavima limenkama sprejeva, izolacijskim materijalima, plastičnoj ambalaži te u sredstvima za čišćenje,  ozonski sloj oštećuju i  ugljikov tetraklorid koji se nalazi u otapalima i sredstvima za čišćenje te u fumigantima, metilni bromid koji se koristi kao sredstvo za fumigaciju tla u staklenicima,  metilni kloroform koji se korsti kao otapalo za odmašćivanje strojeva, nezasičeni klorofluorougljikovodici, nezasičeni bromougljikovodici...

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima

Republika Hrvatska kao potpisnica Montrealskog protokola aktivno sudjeluje u provedbi međunarodnih i nacionalnih propisa. Tako je od 1. siječnja 2010. na snagu stupila zabrana korištenja klorofluorougljika, freona, halona, ugljik tetraklorida i metilkloroforma. Od 2006. godine zabranjena je uporaba bromofluorougljika, HBFC i metilbromida, dok je korištenje klorofluorougljikovodika i HCFC dopušteno do 31.prosinca 2015. godine. Sve navedene mjere dovele su do značajnog smanjenja TOOS-a te uvođenja zamjenskih tvari.

U cilju postupnog smanjivanja i ukidanja potrošnje kontroliranih i novih tvari te smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova, Vlada Republike Hrvatske donjela je  Uredbu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 92/12).

Navedenom uredbom stavljena je vam snage Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05)