Na pisanje ovog sastavka potaknuo nas je video „Don't Stay in School“ Boyinabanda s YouTubea. Reperske rečenice koje je on izgovorio zazvonile su u nama kao naše. Baš kao da ih mi same izgovaramo. Istinite do zadnje riječi. Shvatile smo da je, manje-više, svoj djeci na kugli zemaljskoj slično. Barem kad je o školi riječ. Jer, Boyinaband nije Hrvat i ne pjeva o hrvatskoj školi, nego o američkoj.

            Svi znamo da ima puno podataka koji su nam važni kada postanemo odrasli i samostalni ljudi, a malo o njima saznamo. Istina je da bismo mi sami trebali otkriti neke od tih podataka, a neke bi nam trebali dati i roditelji. No škola nas zatrpava s puno „znanja“ koje nam uglavnom neće biti potrebno u zrelijem životu (osim ako ne poželimo otići na neki kviz). Većina djece ne krivi za to profesore nego one koji propisuju što treba učiti. Zbog toga što ima puno gradiva koje djeca uče napamet, stvara se mržnja prema školi, koja se ponekad čak pogrešno usmjerava na profesore. Smatramo da je učenje danas nažalost postalo bubanje informacija te automatsko „brisanje podataka“ nakon ispita znanja. Učenici nemaju motivacije za učenje te to čine zbog ocjena, upisa u srednju školu i zato jer jednostavno moraju.

            Sjećamo se jednoga sata kada smo pričali o aktualnim događajima u našoj državi, a kada je zvonilo, svi su i dalje pričali o temi i bili su zadivljeni zanimljivošću sata. Iskreno, nas je rastužila naša zadivljenost zanimljivim satom i rijetkost takvih sati. Učenici bi voljeli da se obrađuju teme koje ih zanimaju. Mislim da je važno razgovarati o državi u kojoj živimo i važnim događajima u njoj te o našim problemima, a gradivo treba biti u nastavi smanjeno i obrađeno na zanimljiviji način.

            Slično razmišljaju i neki stručnjaci:

            „Stotine datuma, beskorisne činjenice, lektira koja ne stvara ljubav prema čitanju - naše je školstvo, potpuno neprilagođeno djetetu 21. stoljeća. Djeca vide da su u raskoraku, da uče stvari koje im ne trebaju niti će im ikada trebati, a ovo što uče, uče na krivi način“, kaže ravnatelj jedne zagrebačke gimnazije.

            „Djeca kreću u školu vrlo maštovita, otvorenog uma i spremna su riskirati. Ali većina učenika ne istraži svoje mogućnosti i interese. Obrazovni sustav bi trebao razvijati naše prirodne mogućnosti i osposobiti nas da nađemo svoje mjesto pod suncem. Umjesto toga, on guši individualne talente i sposobnosti mladih ljudi, te im ubija motivaciju za učenjem i napredovanjem", kaže znanstvenik Ken Robinson. On također smatra da se u školama treba uvesti ugodno okruženje zajedništva a ne zapovijedanja i kontrole.

            O ovoj smo temi proveli anketu među učenicima i profesorima. U anketi je sudjelovalo 38 učenika osmih razreda naše škole te 12 naših profesora.

Učenici su naveli da su to sljedeći predmeti: Povijest 31, Geografija 17, Matematika 13, Biologija 12, Kemija 11, Tehnički 10, Fizika 6, Hrvatski jezik 3, Glazbeni 2, Informatika 1, Francuski 1.

OSTALA PITANJA

Misliš li da prevelika količina informacija može ugasiti ljubav nekog učenika prema nekom predmetu?

a)      da (27 učenika)

b)      ne (5 učenika)

c)      ne znam (6 učenika)

Mislite li da bi u nastavi trebalo biti više praktičnog rada, više istraživanja?

a)      da (28 učenika)

b)      ne, već ima dovoljno takvoga rada (10 učenika)

Dakle, velika većina učenika slaže se s nama, a to smo dakako očekivali te nismo doživjeli nikakav šok kada su došli rezultati ankete. Možemo zaključiti da učenici žele promijene, a posebno u predmetima koje su naveli.

            Pogledajmo kako su odgovorili profesori:

            Profesori koji su odgovorili da bi mijenjali dio svojeg gradiva trebali su navesti postotak. Ovako su naveli: 10%, 10%, 20%, 20%, 20%, 30%, 40%, 40%, 40%. Srednja vrijednosti bi bila 25,6%.

            OSTALA PITANJA

Mislite li da prevelika količina informacija može ugasiti ljubav nekog učenika prema nekom predmetu?

a)      da (9 profesora)

b)      ne (1 profesor)

c)      ne znam, to su iznimke (2 profesora)

Mislite li da bi u nastavi trebalo biti više praktičnog rada, više istraživanja?

a)      da (12)

b)      ne, već ima dovoljno takvoga rada (0)

            Dakle, skoro svi profesori slažu se s nama i to nas je jako iznenadilo jer se učenici i profesori rijetko slažu =). Sretni smo što su ovako reagirali i sviđa nam se što žele promijeniti način podučavanja i samo gradivo koje nas podučavaju. Iz ovih anketa zaključujemo da se i učenici i profesori slažu s time da nam gradivo treba bolje prilagoditi i potaknuti nas na razvijanje onih stvari u kojima smo dobri.

            Voljele bismo da ovaj sastavak pročitaju ljudi s viših položaja koji uistinu mogu promijeniti, poboljšati nastavu i jako utjecati na naš obrazovni sustav - koji traži promjene.