U ponedjeljak, 30. svibnja obilježavamo  Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvog demokratskog Sabora 1990. godine. Hrvatski sabor zastupničko je tijelo hrvatskih građana. U tom burnom povijesnom trenutku 1990. zastupnici su odabrali predsjednika Sabora Žarka Domljana,  za podpredsjednike Ivicu Percana,  Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman.  Bio je to početak puta prema samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj.

Franjo Tuđman, prvi  predsjednik  suverene i samostalne Hrvatske,  je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. 

Hrvatski sabor ima dugu tradiciju i simbol je hrvatske državnosti.  U srednjem vijeku  predstavnici hrvatskog  plemstva okupljali su se  na Saboru (zboru)  i zajedno donosili odluke. U povijesti su poznata brojna saborovanja plemstva. To su često bile i političke prekretnice u povijesti Hrvatske poput Sabora u Cetinu ili Krvavog Sabora križevačkog. Prvi poznati Sabor sa sačuvanim zapisnikom održan je u 13. stoljeću  u Zagrebu. Prema pisanim izvorima tu se odlučivalo o porezima, obrani, ratu, sudovanju… Od 1848. u radu Sabora sudjeluju građani odabrani putem izbora, a ne isključivo nasljednim pravom (kako je do tada bio običaj).

Danas  Sabor ima između 100 i 160 zastupnika. Zgrada Hrvatskog sabora, Saborska palača, nalazi se u Gornjem Zagrebu.