Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. Povijesno saborsko zasjedanje pratilo je u slavljeničkom raspoloženju mnoštvo građana pozdravljajući pobjedu demokracije i pad polustoljetnog komunističkog sustava. Nakon što je izabran za predsjednika Predsjedništva, dr. Franjo Tuđman u svojem je nastupnom govoru ponudio Jugoslaviji konfederalne odnose, a Hrvatskoj najavio nov demokratski sustav. Pritom je naglasio i to da hrvatski narod ima "nesputano pravo na nacionalnu samobitnost i neokrnjeno pravo na samoodređenje koje podrazumijeva pravo na suverenu, samostalnu državu". Slavlje se zatim nastavilo na Jelačićevu trgu gdje je održan veliki narodni skup popraćen dojmljivim domoljubnim osjećajima. Od  donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora.

Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj  u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske, a na panou  u holu škole prigodno je obilježen.