Nakit koji su napravili članovi skupine "Mladi povjesničari".

Nismo ni znali koliko su se lipo volile okitit i uredit stare Splićanke i stanovnice naše dalmatinske zagore i otoka dok nismo dobro izvižitali zbirku Etnografskog muzeja.

Zbog položaja Splita na moru i nakit Splićanki bio je izložen utjecajima onodobne europske mode. Iako se često koristio i srebreni i brončani nakit ipak su najzastupljeniji predmeti od zlata. Radili su se u tehnikama filigrana i granulacije, najčešće okićeni biserima, koraljima, sedefom, dragim i poludragim kamenjem.

Stare su Splićanke rijetko nosile nakit uz svakodnevnu odjeću, odnosno nošnju. Idealan nakit iz snova svake cure sadržavao je naušnice, ogrlice, brtve, puntapete, prstenje, špile i tremanate  raznih tipova i oblika.

Sigurno nešto niste dobro razumjeli. Slijedi objašnjenje:

BRTVA- vrsta krupnog ili pozlaćenog noža koja je visjela o dugom lancu oko struka domaćice kao pribor za rezanje kruha. S vremenom je postala ukrasni predmet i statusni simbol domaćice kuće.

PUNTAPET- broš

ŠPILA – ukrasna igla u obliku cvijeta s poludragim kamenjem

TREMANAT – igla sačinjena od drhtavih spiralica koje su na vrhu ukrašene zlatnim granulama i biserima, a središnja se oblikuje u cvijet ili ptičicu. Zadjene se na vrh glave u uzdignute pletenice. Tremanat se uvijek stavljao u prigodnu svečanu frizuru.

PRIPREMILI ČLANOVI SKUPINE MLADI POVJESNIČARI 7.A I 7.B