Riječ holokaust izvorno iz grčkog jezika označava žrtvu paljenicu tj. kada se spaljuje cijela životinja. Danas se ta riječ koristi za genocid nad Židovima koji je počinio Adolf Hitler za vrijeme Drugoga svjetskog rata. U širem značenju označava sustavno  istrebljivanje drugih grupa (prvenstveno Roma) za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj. Uglavnom, riječ holokaust predstavlja strašan čin istrebljivanja ljudi.  Riječ holokaust prvi je za taj genocid upotrijebio crkveni sabor protestantskih crkava tadašnje Zapadne Njemačke. Postupno je ušao u opću upotrebu i danas je to osnovno značenje riječi. Posebni termin upotrjebljen je, da bi se ukazalo na osobiti značaj i intenzitet mržnje prema Židovima i ideološke osude židovstva, koji su bili u osnovama nacističke ideologije. Židovi su se proganjali na temelju rase, a ne vjere, dom se mržnja prema njima naziva antisemitizam. Nažalost, ta mržnja i osuda prema Židovima imaju duboke korijene u kršćanskoj civilizaciji. Riječ i značenje holokaust postupno ulazi u uporabu u raznim jezicima i do 1970-ih postaje općeprihvaćen. Postoje razlike u opsegu primjene pojma. Ponekad se upotrebljava samo za genocid nad Židovima; sami Židovi označavaju ga hebrejskom riječju šoa (sho'ah), koja u Starom Zavjetu znači "nevolja", a u srednjem vijeku dobila je značenje "uništenje". U širem značenju, obuhvaća također i genocid nad Romima, te sustavno uništavanje drugih grupa koje je nacistički režim provodio: homoseksualaca, duševnih bolesnika, političkih protivnika, poljskih i sovjetskih ratnih zarobljenika, Jehovinih svjedoka itd. Tako su npr. duševni bolesnici bili prisilno sterilizirani (što se u to doba ponekad primjenjivalo i u drugim zemljama), a kasnije odvođeni u logore i likvidirani. Homoseksualnost se smatrala mentalnim poremećajem, pa su i neki od njih likvidirani. S obzirom, da je riječ "holokaust" postala općepoznata i snažno emocionalno obojena, ponekad je upotrebljavaju i šire, kada se želi označiti masovno i sustavno uništavanje, istrebljenje, genocid. Tako se npr. nerijetko za potencijalno uništenje izazvano korištenjem nuklearnog oružja koristi sintagma nuklearni holokaust. Za stradanje zarobljenih Hrvata nakon Bleiburga u naslovu jedne knjige, objavljene u Zagrebu 2001., koristi se sintagma Hrvatski holokaust. Te riječi nema u naslovu prvog izdanja na engleskom jeziku iz 1970., jer riječ još nije bila ušla u širu upotrebu, niti drugog 1995. vjerojatno zato, jer bi ju strana publika smatrala neprimjerenom. Sintagma je osim toga pogrešna, jer npr. "hrvatski zločin" ne znači isto što i "zločin nad Hrvatima". Danas čak i radikalni borci za oslobođenje životinja za masovno ubijanje životinja za ljudsku ishranu i druge potrebe koriste termin "holokaust". Kako nikada ne bismo zaboravili taj strašan događaj u zemaljskoj povijesti i nevine žrtve ljudi, dana 27. siječnja obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Jedna od najpoznatijih žrtava je Anne Frank, petnaestogodišnja djevojčica židovskog podrijetla.

E.K.