2012-09-25 12:09:57

Svjetski dan čistih planina

                                         

DAN ČISTIH PLANINA

 

Dragi naši posjetitelji,danas ću vam nešto reći o čistim planinama.

 

Planine bismo mogli definirati kao uzdignute (više od 500 m) dijelove Zemljine kore. No, planine su mnogo više od pukih uzdignuća. Planine su kisik i pitka voda, bogatstvo šuma, dom brojnim ugroženim životinjskim i biljnim vrstama, mjesto susreta čovjeka sa samim sobom.

Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, izvrsno spajajući fizički i duhovni rast.Prema geološkom obilježju i starosti, planine dijelimo na stara i mlada gorja koja nastaju tektonskim procesima: endogenim i egzogenim.

Endogeni (unutarnji) procesi kojima nastaju planine jesu seizmička i vulkanska aktivnost, a egzogeni (vanjski) tektonski procesi erozija, tj. odnošenje zemlje uzrokovano kretanjem vode, denudacija ili ogoljavanje stijena zbog razlika temperatura, atmosferskih promjena i širenja korijena biljaka te korozija, tj. mehaničko oblikovanje stijena.

Sada, kada smo ponovili davno usvojeno gradivo o nastanku planina, uz čestitke za Dan čistih planina, pozabavit ćemo se hrvatskom i svjetskom planinskom stvarnošću.

Značenje i opasnosti koje vrebaju

Kao i Zemljini oceani i vlažne šume, planine su nužne za život, zauzimaju oko petinu svjetskog kopnenog područja i osnovni su životni oslonac čak desetini ljudske populacije.

Stoljećima su planine služile kao veliko skladište resursa poput pitke vode, energije i biološke raznolikosti, a o njezinoj svježoj vodi danas posredno ili neposredno ovisi više od polovine svjetskog stanovništva.

No, procesi globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma prijetnja su planinskim zajednicama i izvorima koji o njima ovise. Rastući ekonomski pritisak uništava planinske ekološke sustave, dok "planinske ljude" suočava s rastućim siromaštvom i glađu.

Pustošenje šuma, neprikladna poljoprivreda i neplanski infrastrukturni razvoj (prekomjerna eksploatacija) te prijetnja klimatskih promjena pridonose narušavanju zdravlja okoliša i gubitku biološke raznolikosti.

Očuvanje planina

Na izlet u nepoznatu planinu ponesite zemljovid i kompas. Od ostale opreme važne su dobre planinarske gojzerice, kvalitetne čarape, kabanica i ruksak.Međunarodna godina planina, Svjetski dan planina, Dan čistih planina... samo su neke aktivnosti i pokušaji kojima se nastoji ukazati na značenje planinskih zajednica. To nije dovoljno, na zaštiti osjetljivih planinskih ekoloških sustava i unapređenju života ljudi u planinskim zajednicama trebalo bi raditi sustavno, polazeći od pojedinaca.

Dan čistih planina idealna je prilika za korisne ekološke aktivnosti:

akcije čišćenja informativne aktivnosti ekskurzije vezane uz prirodu, okoliš, ekologiju planinarenje i organizirani polasci javnim ili alternativnim transportnim sredstvima (bicikl...) posjet i upoznavanje s planinarskim društvom. Planinarska društva i njihov kodeks

Masovniji planinarski pokret nastao je u 19. stoljeću, a prvi planinarski pothvati razumijevali su isključivo kretanje prirodom, za razliku od današnjih širokih aktivnosti koje se protežu od planinarstva i alpinizma do speleologije i orijentacije u prirodi.

Planinarenje je na prvom mjestu način i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti. Osnovni motivi za planinarenjem jesu čovjekova želja za vječnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom. Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, izvrsno spajajući fizički i duhovni rast.

Kao i u svim drugim neformalnim i formalnim društvenim skupinama, postoje obrasci ponašanja koji planinare razlikuju od izletnika, a neka od pravila ponašanja u planini valjalo bi savjetovati svim posjetiteljima planina:

planinari se pri susretu, kao i ostali posjetitelji planina, međusobno pozdravljaju tempo hoda prilagođava se najsporijem planinaru u skupini pružiti pomoć kome god pomoć u planini ustreba cilj planinarenja je cjelovit doživljaj prirode, a ne brzina osvajanja vrha izbjegavati buku u planini hodajući planinarskim stazama ukloniti sve prepreke, granje i kamenje ne trgati i uništavati biljke, grane i stabla, ne ometati i plašiti životinje ne ostavljati za sobom otpatke ne paliti vatru u šumu na svakom izletu učiniti barem nešto za prirodu.

Na izlet u nepoznatu planinu svakako sa sobom ponesite zemljovid i kompas. Od ostale opreme važne su dobre planinarske gojzerice, kvalitetne planinarske čarape, kabanica, ruksak, nož, baterija, šibice, voda, hrana i fotoaparat. Ako krećete na izlet dulji od jednog dana, sadržaj ruksaka bit će raznovrsniji.

Hrvatske planine

Osim nebrojenih prirodnih ljepota, Hrvatska je dijelom i planinska zemlja. Iako njezini vrhunci ne premašuju 2000 m, ističu se osebujnošću i kontrastima.

Većina planina u Hrvatskoj pripada dinarskom planinskom sustavu, građom od vapnenca i kraškim reljefom. Opreka su im planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) - niže, šumovitije, po postanku starije i pristupačnije.

Spomenut ćemo najatraktivnija planinska odredišta:

planine uz more - Učka i Ćićarija, Snježnik, Dinara, Biokovo, Kozjak, Mosor i Velebit otočne planine - vrhovi Brača (Vidova gora), Cresa, Lošinja, Hvara, Visa, Krka, Kornata Gorski kotar - Velika Kapela, Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica, Bitoraj, Risnjak, Klek Samoborsko gorje, Žumberačko gorje i planine Hrvatskog zagorja Slavonske planine - Psunj, Papuk, Dilj i Krndija.

Nakon ove virtualne šetnje kroz planinski svijet, želimo vam svaki dan - Danom čistih planina, šuma, oceana, voda i jednostavno želimo da svojim svjesnim ponašanjem pridonesete da svijet bude čisto i za život primjereno mjesto.

 


Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci