- Procjenjuje se kako u populaciji ima oko 3 posto darovite djece. Problem je u tome što je školski sustav, njegov redovni plan i program, idealan za djecu s prosječnim sposobnostima. Za svu ostalu djecu, s visoko ili slabije razvijenim sposobnostima, on postaje učinkovit tek kada se prilagođava posebnim potrebama te djece - kaže Ilija Pavić, ravnatelj OŠ “Vladimir Nazor”.

Kako bi daroviti učenici svoju darovitost doista iskazali tijekom obrazovanja, ali i kasnije u životu, s njima je nužan kontinuiran rad, prilagođen njihovim sposobnostima i interesima, smatra naš sugovornik. Dodaje još da takav način pristupa takvoj djeci povećava vjerojatnost pravilnog usmjeravanja njihovog daljnjeg napredovanja, što je pozitivno za razvoj društva općenito.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo je preporuku školama da obilježe 21. ožujka, Dan darovitih učenika. U OŠ “Vladimir Nazor” cijeli ovaj tjedan posvetili su darovitima, s kojima će raditi kroz različite aktivnosti (kvizovi, psihološka radionica, uređivanje panoa). Ali to nije sve. Uz to što se bave učenicima koji prave probleme, odlučili su posebnu pozornost pokloniti darovitim učenicima. “Testirali smo 73 učenika petog razreda i ustanovili da imamo 14 učenika koji su daroviti ili imaju velik potencijal za darovitost. Riječ je o većinom svestranoj djeci, darovitoj u mnogim područjima, dok njih četvero ima izrazito razvijenu matematičko-logičku inteligenciju. Za te učenike organiziramo psihološke radionice u kojima radimo na razvijanju samopouzdanja i razvijanju crta ličnosti koje će im pomoći u životu”, kaže psihologinja Marija Kasapović.

Pedagoginja Marija Marinović ističe da se genijalnost sastoji od 99 posto rada i motivacije i jedan posto talenta. “U školama postoje različite mogućnosti za darovite - akceleracija, odnosno preskakanje razreda, raniji upis u školu, sažimanje gradiva, pojačani rad s učenicima i još mnogo toga. Ako program nije primjeren djetetu, onda u školi trebamo učiniti sve da dijete napreduje”, zaključuje Marinović.

Među 14 darovitih učenika su Tonia Krstanović i Dominik Spajić iz 5.b razreda. “Išla sam na natjecanja iz matematike i ekologije, a od predmeta u školi posebno me zanima geografija. Volim i glazbeni, treniram ples, učim njemački i engleski jezik. Voljela bih se baviti rukometom i jednog dana biti odvjetnica”, kaže Tonia. Dominika posebno zanimaju povijest, glazbeni i kemija, a postigao je 4. mjesto na natjecanju iz geografije. Ide u Glazbenu školu Franje Kuhača, svira klavir i tamburu, trenira rukomet u RK Osijek, proučava enciklopedije i sestrine udžbenike iz kemije, a jednog dana želio bi biti rukometaš ili pijanist.

Tonia Krstanović, 5.b

Dominik Spajić, 5.b