Učenici 3. i 4. razreda sudjelovali su u radionici pisanja glagoljskih slova. Nakon kratke prezentacije o glagoljici i upoznavanja s azbukom učenici su na ploču pisali glagoljska slova. U likovnoj su radionici ukrašavali slova i izrađivali straničnike sa svojim imenom napisanim na glagoljici. Pomagali su im članovi Glagoljaške skupine, učenici 6.r. Danna Jakovljev, Matija Jureško i Nika Ostojić te učenice 5.r. Bernardica Benčić, Loris Gotovina i Melani Kulonja. Na kraju radionice odigrali su memory karticama s glagoljskim slovima.

Učenici 5. razreda sudjelovali su u radionici izrade pojmova za otočnu abecedu. Na početku smo ponovili pojmove književni jezik, narječje i mjesni govor, a zatim smo poslušali govornike različitih hrvatskih narječja na poveznici http://hrvatski-zvucni-atlas.com/

Na ploči smo zapisivali riječi zavičajnoga govora tvoreći otočnu abecedu. Svaki je učenik odabrao jedan pojam koji su zatim nacrtali na papiru i napisali njegov naziv latinicom i glagoljicom.

Učenici 6. razreda na početku su radionice pisali dva popisa riječi: pet najljepših riječi na hrvatskom jeziku i pet najružnijih riječi – samo zvukom. Pokušali su izbrisati što riječi znače i slušati samo kako zvuče. Slijedilo je ponavljanje što su to brzalice, slušanje i čitanje te uočavanje obilježja (ponavljanje samoglasnika ili suglasnika radi uvježbavanja izgovora). Nakon čitanja i slušanja učenici pišu svoju rečenicu brzalicu. U drugom dijelu radionice učenici su se okušali u pisanju stihova u kojima se pojavljuju stilska izražajna sredstva asonanca i aliteracija.

Učenici 7. razreda na početku radionice ponovili su pojmove jednoznačnost i višeznačnost riječi te osnovno i preneseno značenje. Prisjetili su se značenja metafore i primjera iz svakodnevnoga života. Uslijedila je vježba u kojoj su učenici pisali metafore na zadane pojmove koji su im bliski: otok, more, djetinjstvo. Učenici su za kraj pisali pjesmu utemeljenu na pjesničkim slikama prenesenoga značenja na temu Hrvatski jezik kreativno se poigravajući riječima i izrazima.

Učenici 8. razreda ponovili su uz pomoć prezentacije najvažnije događaje, spomenike, priručnike, dokumente i djela koja su obilježila razvoj hrvatskoga jezika od početaka hrvatske pismenosti do danas. Uslijedila je izrada lente vremena s najvažnijim godinama za razvoj hrvatskoga jezika. Od  prvog cjelovito sačuvanog spomenika hrvatske pismenosti Bašćanske ploče, preko prve knjige pisane na hrvatskom jeziku Marulićeve Judite, prvih jezičnih priručnika Fausta Vrančića i Bartola Kašića do ulaska Hrvatske u EU kad hrvatski postaje službeni jezik u Europskoj uniji.

Od radova nastalih tijekom radionica uređen je školski pano na međukatu.

Djelić ugođaja s radionica možete pogledati u galeriji fotografija OVDJE.