Učenike su na terensku nastavu vodile nastavnica hrvatskog jezika Slađana Vranjković, vjeroučiteljica Iva Lilić Pekas, tajnica Adriana Ćosić i knjižničarka Nikolina Dolfić.

Terenska nastava započela je posjetom pravoslavnoj crkvi Sv. Ilije. Cilj posjeta bio je upoznati učenike s religijom različitom od njihove, što zbog opće-kulturnih razloga, a ponajviše kako bi ih učili toleranciji i poštovanju drugog i drugačijeg, bilo to na vjerskoj, nacionalnoj ili rasnoj osnovi. U drugom polugodištu u svrhu tog cilja posjetit će i splitsku sinagogu. Učenike i nastavnice dočekao je protojerej-stavrofor Petar Jovanović te im je ispričao ponešto o povijesti crkve.

Pravoslavna crkva Sv. Ilije leži na rimskom kapitoliju. Sagrađena je krajem 16. stoljeća za potrebe grčkih pomoraca i trgovaca i to na mjestu srednjovjekovne crkve istog imena. U 18. stoljeću je nadograđena u kasnobaroknom stilu i predana na upotrebu srpskoj zajednici u Zadru. Prije pola godine obnovljena je i otvorena sakralna riznica.  Riječ je o zbirci crkvenog umjetničkog blaga nastalog u razdoblju od 15. do 19. stoljeća koja sadrži 30-tak ikona, liturgijske predmete, raspela, svete knjige, rukopise, crkvenu odjeću itd.

Svećenik im je objasnio na koji način se kod njih vodi misa, gdje se sjedi tokom mise, zašto žene ne smiju prići blizu oltara, također ime je pokazao dijelove oltara i mjesto gdje vjernici pale svijeće za žive i mrtve, a pokazao im je i krune koje mladenci nose na dan vjenčanja. Pričao je i o njihovim običajima, o tome kako se svećenici mogu ženiti,  kad slave Božić, Uskrs i ostale praznike  itd. Također im je savjetovao da uče i da se trude, da poštuju roditelje i nastavnike, iako sada možda misle da to nije važno.

Nakon što su posjetili pravoslavnu crkvu, uputili su se u Gradsku knjižnicu. Tamo ih je dočekala djelatnica s dječjeg odjela i poželjela im dobrodošlicu. Objasnila je učenicima na koji način se mogu učlaniti u knjižnicu, te im savjetovala da se, kada upišu srednju školu u Zadru, svakako učlane. Rekla im je ponešto i o književnim klubovima koji djeluju u knjižnici, o radionicama i predavanjima koje organiziraju kao i izložbama. Objasnila im je da ne moraju u knjižnici isključivo doći radi posuđivanja knjiga, već da mogu tu provoditi slobodno vrijeme, družiti se  sprijateljima, pročitati neki časopis itd.

 Učenici su obišli cijelu knjižnicu, dječji odjel i igraonicu, multimedijalnu dvoranu, glazbeni odjel, odjel za odrasle i čitaonice. Najviše im se svidio dječji odjel jer se tu nalaze knjige i ostala građa za njihov uzrast. Na odraslom odjelu najviše zanimanja pobudili su stripovi kojih knjižnica ima popriličan broj. Glazbeni odjel također se svidio učenicima, posebice kada su čuli da na tom odjelu imaju, osim glazbe i filmova, i  wii na kojem se mogu igrati.

Iz knjižnice su učenici izašli poprilično iznenađeni činjenicom kako knjižnice nisu dosadna mjesta i kako u njoj svatko može pronaći nešto za sebe. Uvjereni smo kako će se barem polovica učenika zbilja i upisati i koristiti Gradsku knjižnicu kada dođu u Zadar u školu.

Nakon Gradske knjižnice uputili su se na izložbu Ivana Meštrovića pod nazivom „Zahvalimo njoj“ u Gradskoj loži.  Ivan Meštrović naš je najpoznatiji kipar i ujedno jedan od najboljih svjetskih kipara 20. stoljeća. Izložba sadrži 21 skulpturu što u bronci, a što u gipsu i drvu, te 13 crteža i litografija. Svi radovi nastali su u razdoblju između 1905. i 1947. godine a povezuje ih tema majka-žena-majčinstvo. Skulpture i crteži prikazuju majčinsku ljubav, ali i patnju. Meštrovićevi su radovi u Zadar stigli iz zagrebačkoga Ateljea Meštrović, splitske Galerije Ivan Meštrović te spomen- galerije Ivan Meštrović u Vrpolju. Ovo je prva Meštrovićeva izložba u Zadru nakon 35 godina, a otvorena je u povodu 130 godina od njegova rođenja. Upravo u Zadru „rodio se“ Ivan Meštrović umjetnik kada se po prvi put u Narodnom listu, 1899. godine, informira javnost o talentiranom 16-godišnjem dječaku Ivanu Meštroviću Gabriloviću. Učenici su se zajednički fotografirali ispred Meštrovićeve skulpture „Povijest Hrvata“ postavljene na Narodnom trgu. Povijest Hrvata, skulptura koja se inače nalazi ispred Sveučilišta u Zagrebu, za ovu priliku postavljena je na našem Narodnom trgu. Povijest Hrvata predstavlja brižnu majku, obučenu u narodnu nošnju dalmatinske zagore, čuvaricu nacionalne baštine i povijesti.

Unutar Gradske lože još je jedna skulptura svima dobro poznata, a to je Zdenac života. Original ove skulpture nalazi se ispred zagrebačkoga HNK.

Ukupno je ovaj plodni kipar izradio preko 2 000 skulptura i više od 1 000 crteža. Njegove skulpture krase mnoge hrvatske i svjetske gradove. Jedna od poznatijih njegovih skulptura je i Grgur Ninski u Splitu čiji palac za sreću dodirne svaki turist koji se nađe u tom gradu.

Posljednje odredište terenske nastave bio je sajam poslova u Arsenalu koji je bio prepun učenika osnovnih škola. Na sajmu su se predstavile razne tvrtke koje nude poslove, ali i srednje strukovne škole koje su najviše zanimale naše učenike. Jedna od zanimljivijih  bila je Medicinska škola koja je na svom štandu imala model ljudskog torza, kao i otiske zubiju kojima je predstavila i najnoviji smjer u toj školi, smjer dentalni tehničar. Tehnička škola zainteresirala je učenike solarnim autićima, a Pomorska škola simulatorom vožnje.

Sajam poslova nije ispunio sva naša očekivanja, učenici nisu dobili sve informacije koje su ih zanimale, ali su dobili poticaj da počnu razmišljati o budućnosti, o školi u koju će se upisati i poslu kojim bi se jednog dana htjeli baviti.

Nekoliko dana kasnije učenici su napisali svoje dojmove, prikupili podatke i fotografije o viđenom i zajedno s nastavnicama izradili plakat o terenskoj nastavi.

Sva događanja popratili smo fotaparatom. Zavirite u foto-galeriju.