Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji počinju 11. ožujka, a završavaju 17. ožujka na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine s ciljem isticanja važnosti očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata. Ove su godine Dani u znaku obilježavanja 50. obljetnice Deklaracije kojem smo se i mi pridružili.

U organizaciji Zadarske županije i u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje 13. ožujka u Kazalištu lutaka Zadar održana su predavanja i radionice za učenike osnovnih i srednjih škole te njihove mentore na temu standardni jezik i dijalektologija u povodu 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Našu su školu predstavljale učenice 8.r. Marija Mađerić i Antonella Tolja.

Svoje su dojmove s predavanja podijelile s nama:

Na predavanju smo imale priliku čuti puno novih i korisnih informacija o hrvatskome jeziku i njegovim dijalektima. Posebno nam se svidjela prezentacija o dijalektima hrvatskoga jezika jer smo mogle čuti zvučne zapise s izvornim govornicima različitih mjesnih govora. Razveselila nas je pjesmica djevojke koja je recitirala na kaljskom govoru koji je jako smiješan. Saznale smo i poveznice na mrežne stranice koje će nam pomoći u svim jezičnim nedoumicama i biti velika pomoć u boljem upoznavanju vlastitoga jezika. Predavanje je bilo jako zanimljivo i poučno. Mislimo da bi predavanja kao ovo trebalo biti puno više i češće.

Na našem se otoku nalazi jedina muška benediktinska zajednica u Hrvatskoj u samostanu sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu. Samostan čuva najbrojniju zbirku natpisa urezanih u kamen hrvatskom glagoljicom (u crkvi je nađeno oko jedanaest potpuno ili djelomično sačuvanih sastavaka ove vrste). Kako bismo učenicima približili glagoljicu, najstarije hrvatsko pismo i važan dio bogate pašmanske jezične tradicije, održane su radionice za učenike 3.-8.r.

Učenici 3. i 4.r. u kratkom su uvodnom predavanju saznali što je glagoljica, kako je nastala i dobila ime. Slijedilo je upoznavanje glagoljičnih slova i pisanje na crtovlje. Nakon što su upoznali sva slova, u likovnoj su radionici pisali svoj inicijal i ukrašavali ga. Učenici 5. i 6.r. već su upoznali povijest glagoljice na satovima Hrvatskoga jezika i prilikom posjeta samostanu na Ćokovcu pa su u svojim radionicama pisali i potom ukrašavali najdraža slova i riječi svoga zavičajnoga govora. Učenici 7.r. prikupili su tekstovni i slikovni materijal o glagoljici te izradili plakat. Svaki je učenik na plakatu vlastoručno napisao jedno slovo glagoljice. Učenici 8.r. u likovnoj su radionici izrađivali svoje inicijale tehnikom usitnjenog novinskog papira koji su lijepili u nacrtano slovo na obojanom papiru.

Veliku pomoć u realizaciji radionica pružili su učenici 5. i 6.r. članovi glagoljaške skupine koji su svoj doprinos dali izradom straničnika i glagoljskih listina.

Svi radovi nastali tijekom radionica izloženi su na školskom panou uz prigodne stihove pjesme Vladimira Nazora Hrvatski jezik.