Osnovna škola Vladimir Nazor Topusko

Fleksibilan proces u kome se smjenjuju akcija (promjena, poboljšanje) i istraživanje (razumijevanje, znanje).

Ono se koristi da bi se prikupile informacije o provođenju neke društvene akcije ili intervencije. Akcijska istraživanja su specifična vrsta primijenjenih istraživanja za koje je karakteristično da kao rezultat imaju razne elaborate i izvještaje koji su namijenjeni laicima kao što su rukovoditelji i službenici, a ne znanstvena i stručna javnost.

Ključni element uspješnog procesa komunikacije. Za aktivno slušanje je bitno:

• donijeti odluku da želite slušati
• gledati osobu u oči
• ne govoriti previše, ne prekidati osobu dok govori
• naučiti šutjeti
• naučiti izbjegavati uznemiravajuće faktore

Rastavljanje cjeline na dijelove s ciljem da se bolje uoče veze i odnosi među njima.

Uspoređivanje pojedinačnosti, traženje sličnosti i istovjetnosti.

1. ukupnost pravila o dobru i prikladnu ponašanju u društvu
2. knjiga ili kodeks ponašanja kojeg bi se trebao pridržavati svaki pripadnik društva

(fr. bon ton doslovno znači dobar zvuk)

Bontoni nas uče kako se treba ponašati, izražavati, izgledati, komunicirati, gestikulirati i dr. u gotovo svakoj situaciji. Bonton najstrože osuđuje vrijeđanje, psovanje i fizičko obračunavanje. Postoje i specijalizirani bontoni čiji je sadržaj usmjeren na pojedinu situaciju, npr. Bonton u restoranu ili Bonton u kazalištu. Međutim, pravila ponašanja nisu u svim regijama svijeta ista, stoga nisu ni svi bontoni isti.
Osobe koje ne poznaju bonton, ili ga se ne pridržavaju, nisu prihvaćene u svim društvima te se smatraju nepristojnima i loše odgojenima.

Organizacija života i rada učenika u školi preko cijelog dana - izmjenjivanje nastave (redovne, dodatne, dopunske, izborne) uz odmor, učenje i redovite aktivnosti u odgovarajućem prostoru.

Dio pedagogije koji se bavi svrsishodnošću nastave i istraživanjem nastavnih metoda, znanost o nastavi.

Skup ispita iz određenih nastavnih predmeta koje je učenik učio tijekom svoga  četverogodišnjega srednjoškolskog obrazovanja.

Cilj je državne mature provjera i vrjednovanje postignutih znanja i sposobnosti učenika, stečenih obrazovanjem prema propisanim općeobrazovnim nastavnim planovima i programima.

Ispiti državne mature standardizirani su ispiti iz općeobrazovnih predmeta koji se provode u cijeloj državi u isto vrijeme pod jednakim uvjetima i kriterijima za sve učenike. Ispite organizira i provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama.

Uvođenje državne mature osigurava ne samo veću objektivnost učeničkih školskih postignuća na nacionalnoj razini, nego je ujedno i poticaj učiteljima i nastavnicima za bolje poučavanje u osnovnoj i srednjoj školi, a učenicima za bolje učenje te ukupno podizanje kvalitete odgoja i obrazovanja u školi.

Oslobađanje od podčinjavanja kao „oslobađanje za zrelost i samoodređenje“. Emancipacija teži jednakosti prava i dužnosti svih članova društva. U pedagoškom smislu proklamira odgoj koji teži zrelosti i samoodređenju.

Emancipacija znači i oslobađanje subjekata (npr. mladeži) u ovom društvu iz uvjeta koji ograničavaju njihovu racionalnost i s njom povezanu društvenu djelatnost.

Spoznajno-emocionalna sposobnost uživljavanja u položaj druge osobe i sagledavanje svijeta njezinim očima.

(engl. e-learning) je oblik formalnog i neformalnog učenja koje je ostvareno putem Interneta, računalnih mreža, CD-ROM-ova/DVD-a ili drugih sličnih elektronskih i/ili digitalnih tehnologija. Često se koristi kao sinonim za učenje na daljinu.

Internetski forum je usluga interneta koja omogućava razmjenu mišljenja među sudionicima uporabom web preglednika. Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na forum vidljive su svim ostalim sudionicima foruma. To nalikuje na oglasnu ploču (engl. message board) na kojoj sudionici ostavljaju poruke. U načelu poruke na forumu mogu ostavljati i čitati sudionici interneta bez ograničenja. Sudionici su najčešće anonimni jer se pri slanju poruke na forum ne mora navesti pravi identitet. Zbog lakšeg snalaženja forum je obično podijeljen u nekoliko skupina prema temama razgovora. Jednostavnost uporabe i mogućnost anonimne rasprave o različitim temama jedan je od glavnih razloga popularnosti foruma.

(engl. blended learning, hybrid learning) je sve popularnija kombinacija učenja na daljinu i klasičnog učenja u učionici. Ponekad se pod hibridnim učenjem podrazumijeva i mješavina različitih oblika učenja na daljinu, gdje uopće ne postoji komponenta učenja u učionici.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Cilj HNOS-a je poboljšanje kvalitete i unaprjeđivanje osnovnoškolskog obrazovanja rasterećenjem nastavnih sadržaja u okviru postojećeg nastavnog plana i programa.

Mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja za snalaženje u okolini.

Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem.

Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije. Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi činbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.

Inteligencija, mjerena IQ-om i drugim testovima, se najčešće koristi u obrazovnim, poslovnim i vojnim organizacijama zato jer je dobar pokazatelj za ponašanje pojedinca.

Međusobno djelovanje ljudi koji jedan prema drugome zauzimaju stavove i koji sebi obostrano određuju ponašanje.

Internet je svjetska mreža računala - mreža nad mrežama. Ali Internet nije samo računalna mreža, niti je samo tehnološki fenomen kojim se danas bave informatički stručnjaci - već fenomen koji je postao multidisciplinaran, te zaslužuje pažnju i drugih znanosti, kao što su: sociologija, psihologija, ekonomija (marketing), politologija...

Svrstati internet u kategoriju 'informatika' bilo bi nepravedno prema svim onim korisnicima koji nisu informatičari a internetom se bave svakodnevno i koriste ga za zabavu, učenje, razmjenu informacija ili za trgovinu. Stoga, kako se TV i radio više ne mogu svrstati isključivo u kategoriju 'elektronika' - vjerojatno je i Internet zaslužio posebnu kategoriju u Wikipediji.

Organizacija nastave (redovne, dodatne, dopunske, izborne) u jednoj smjeni i povezanost nastave i izvannastavnih aktivnosti - prethodnica cjelodnevne nastave.

Proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova.

Kratica za Learning Content Management System (sustav za upravljanje sadržajem učenja). Radi se o softverskom proizvodu koji se koristi za izradu, pohranu, sastavljanje i dostavu personaliziranih sadržaja za e-učenje u obliku objekata učenja (vidi – objekt učenja). LCMS sustav je kombinacija mogućnosti LMS sustava (sustav za upravljanje učenjem) i CMS sustava (sustav za upravljanje sadržajem).

Kratica za Learning Management System (sustav za upravljanje učenjem). Radi se o softverskom proizvodu koji služi za automatizaciju upravljanja procesom učenja na daljinu.

Znanost o nastavnim metodama.

Utjecaj koji izaziva, usmjerava i održava željeno ponašanje ljudi. U okviru managementa motivacija igra važnu ulogu jer njome menadžer nastoji zadovoljiti želje i nagone svojih suradnika kako bi njihovo ponašanje bilo poželjno i prihvatljivo za organizaciju.

Mobilno učenje (engl. mobile learning) je oblik učenja koje se provodi putem bežičnih uređaja poput mobilnih telefona, ručnih računala (PDA, i sl.), prijenosnih računala, i sl.

Osnovna odrednica didaktike. To je organizirani institucionalni i izvaninstitucionalni interakcijski stvaralački napor u savladavanju propisanih sadržaja i stjecanju znanja, sposobnosti i navika te osposobljavanje učenika za daljni permanentni rad. Cilj nastave je stvaranje kritičke, slobodne, autonomne, stvaralačke, humane, obrazovane, multikulturalne, multietičke i multikonfesionalne učenikove ličnosti, koja je otvorena za sve sadašnje i buduće progresivne promjene u sebi i društvu u kojem se nalazi. Sastavnice tog sustava su:

• Učenik (uči, stječe relevantno iskustvo, tj. obrazuje se i odgaja)
• Učitelj (poučava, tj. svoju aktivnost usmjeruje na optimiranje učenja)
  
• Nastavni sadžaj (predstvalja osnovu na kojoj se temelji učenje)
  
• Objektivni uvjeti (prostor i nastavna oprema, djeluju na učenje izravno i neizravno)
  
• Odnosi između sudionika nastave
  

Tijekom nastavnog procesa učitelj odabranim načinom (metodom) izlaže učenicima nastavno gradivo i zadaje im različite zadatke. Ovu učiteljevu aktivnost najopćenitije nazivamo poučavanjem. Učitelj odabire i priprema izvore nastavnih sadržaja te načine njihovog prikazivanja s namjerom da učenicima olakša razumijevanje i usvajanje predviđenog gradiva. Učenici aktivno promatraju i izvršavaju zadatke s ciljem usvajanja programom određenih znanja, vještina i navika. Učenici uče nastavne sadržaje.

Didaktički promišljen i optimalno uređen sustav aktivnosti poučavanja i učenja (algoritam) kojima je primarni cilj steći stanovita znanja i vještine, razviti stanovite sposobnosti i druge relevantne osobine ličnosti.

vidi Učitelj.

Školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju:

• odgojno-obrazovna područja, odnosno predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
• redoslijed obučavanja tih područja, odnosno predmeta po razredima ili semestrima
  
• tjedni broj sati za pojedino područje, odnosno nastavni predmet.

Ukupnost svjesno usmjerenih i koordiniranih nastavnih aktivnosti učenika i nastavnika u funkciji ostvarenja nastavnih ciljeva.

Školski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja. Nastavnim programom propisuju se konkretni sadržaji pojedinog nastavnog predmeta, pa je nastavni program konkretizacija nastavnog plana.

(engl. learning object) je višestruko iskoristiva i medijski nezavisna nakupina informacija koja se koristi kao temeljni gradivni element kod izrade sadržaja za e-učenje. Objekti učenja povezani su s ciljevima učenja.

Pod obrazovanjem se podrazumijeva institucija, proces, sadržaj i rezultat organiziranog i/ili slučajnog učenja u funkciji razvoja različitih kognitivnih sposobnosti, kao i stjecanja raznovrsnih znanja, umijeća i navika.

Obrazovanje ljudi obično se dijeli na formalno - u školama, i neformalno - izvan škole. U Hrvatskoj se formalna naobrazba dijeli u 5 stupnjeva:

1. predškolsko obrazovanje
2. osnovnoškolsko obrazovanje
3. srednjoškolsko obrazovanje
4. dodiplomsko obrazovanje
5. postdiplomsko obrazovanje

Osnovna škola u trajanju od 8 godina je obvezna i besplatna.

(engl. distance education) je obrazovanje koje je oblikovano tako da može biti izvedeno u okruženju u kojem su učitelji i učenici geografski i/ili vremenski dislocirani.

Obrazovanje doseže do udaljenih lokacija korištenjem sinhronih i asinhronih oblika podučavanja, uključujući sljedeće: pisana korespondencija, tekst, grafika, audio i video zapisi, CD-ROM i sl., online učenje, audio i video konferencija, interaktivna televizija, itd.

Obrazovanje na daljinu ne isključuje tradicionalno obrazovanje u učionicama. Obrazovanje na daljinu je širi pojam nego učenje na daljinu.

Vrijednosni sud koji ima uporište u rezultatima mjerenja tj. procjenjivanja.

Sustavni nastavom organiziran proces kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet, te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti. U nastavi se ostvaruje dosljednom realizacijom konkretnih odgojnih zadataka. Samoodgoj se ostvaruje vlastitim djelovanjem svakog pojedinca.

Škola koju učenik pohađa kao prvu školu. Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno školovanje, druge oblike školovanja djece i omladine i školovanje odraslih osoba. Svrha je osnovnog školstva da učeniku omogući stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje.

Mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Pamćenje je uvelike značajno za čovjeka, za njegov razvoj i njegov identitet. Ono je u uskoj vezi s učenjem, mogli bismo reći da bez njega učenje ne bi imalo smisla jer je pamćenje mjesto na kojem se čuvaju informacije, a ujedno je i proces unutar čovjeka koji obrađuje te informacije.

Znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese. Ona se bavi istraživanjem i analizom zakonitosti odgoja i obrazovanja. Glavni predmet proučavanja pedagogije je odgojno obrazovni proces i njegove zakonitosti, a iz navedenog proizlaze i sljedeći zadaci:

1. Proučavanje i istraživanje pojava u odgojno obrazovnom procesu.
2. Razvijanje i poboljšavanje odgojno obrazovnog rada.
3. Znanstveno vrjednovanje postignutih rezultata, normiranje i usmjeravanje prema poželjnim oblicima.
4. Razvoj i unapređivanje pedagoške metodologije istraživanja.

(engl. Programme for International Student Assessment) Program međunarodne procjene znanja i vještina učenika.

Zajednički su ga osmislile i zajednički ga razvijaju zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) s ciljem procjenjivanja stupnja usvojenosti znanja i vještina učenika koji se bliže završetku obveznog školovanja nephodnih za njihovo potpuno sudjelovanje u društvu.

PISA također mjeri opće ili kroskurikularne kompetencije učenika, kao što su strategije učenja, stavovi i uvjerenja učenika te pripremu za cjeloživotno učenje.

(engl. learning portal) je bilo kakvo web mjesto koje učenicima ili organizacijama nudi konsolidirani pristup do materijala za učenje i trening. Materijali su skupljeni s različitih izvora i/ili od različitih dobavljača. Voditelji takvih portala često se nazivaju i agregatorima sadržaja, distributerima sadržaja i sl.

Aktivnost učitelja usmjerena na pružanje potpore i stvaranje uvjeta za učenje.

Lažno, drugo ime pomoću kojega se neka osoba predstavlja s ciljem zatajivanja svog pravog identiteta ili kao način da se osoba predstavi u drugom svjetlu ili za razbijanje predrasuda oko porijekla ili pripadnosti pojedinom spolu.

Slaganje pojedinosti u cjelinu.

Proces kojim se dijete adaptira društvenoj sredini, uspostavlja sa njom harmoničan odnos, asimilira je i integrira se u nju, razvijajući pri tome ljudska svojstva.

Socijalizacija je učenje koje teži usvajanju društveno poželjnih oblika ponašanja.

Trogodišnja ili četverogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.

Srednje škole dijele se na gimnazije, strukovne škole i umjetničke škole. Gimnazije mogu biti opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke, a obrazovanje u njima traje četiri godine. Strukovne škole se dijele na četverogodišnje (tehničke, zdravstvene, gospodarske, poljoprivredne i dr.) i trogodišnje (industrijske, obrtničke i dr.) škole. Umjetničke škole obrazuju učenike u području glazbe, plesa, likovne umjetnosti i dizajna i školovanje u njima traje četiri godine. Osim ovih, postoje i srednje škole MUP-a, vojne škole i vjerske škole.

Nakon četverogodišnje srednje škole učenik može nastaviti obrazovanje na visokim učilištima.

Odgojno-obrazovna ustanova s nastavom kao središnjim poljem njezina djelovanja. U suvremenim didaktičkim shvaćanjima promatra se kao zajednica djelovanja svih njezinih subjekata: učenika, nastavnika, roditelja, stručnih suradnika, ostalih stručnjaka i djelatnika. Subjekti nastavom stječu: znanja, vještine, sposobnosti i navike.

Sudionik didaktičko-komunikacijskih stvaralačkih aktivnosti, koje su usmjerene na njegovo obrazovanje, odgajanje, integriranje u društvenu zajednicu i izgrađivanje samostalne, slobodne i kritičke ličnosti. Učenik je redovni ili izvanredni polaznik određenog oblika obrazovnih institucija. U suvremenoj didaktici on se javlja kao subjekt nastavnog procesa i to u svim njegovim fazama (od planiranja, preko realizacije do vrednovanja).

Složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva. Obuhvaća usvajanje navika, informacija, znanja, vještina i sposobnosti. To je proces uskladištavanja podataka u skladištu pamćenja.

(engl. distance learning) je pojam koji se često koristi kao sinonim za obrazovanje na daljinu. Ispravnije bi ga bilo koristiti kao pojam kojim se opisuje rezultat, tj. proizvod ili izlaz (engl. outcome) procesa obrazovanja na daljinu.

(engl. Computer-Based Learning - CBL ili Computer-Based Training - CBT) je oblik edukacije kod kojeg učenik uči uz pomoć specijalnih obrazovnih programa instaliranih na računalu. Ovaj oblik podučavanja je naročito pogodan za svladavanje rada s računalnim aplikacijama, jer program za učenje može biti integriran u samu računalnu aplikaciju, što omogućava istovremeno učenje i korištenje aplikacije.

Stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta educirana za rad u nastavi u školi. Učitelj/učiteljica mora udovoljiti nizu specifičnih zahtjeva kao što su: svjesna motiviranost za zvanje, potpuniji sustav općeg i stručnog obrazovanja, visoke intelektualne sposobnosti, crte ličnosti adekvatne sustavu vrijednosti u društvu, visoku razinu zrelosti ličnosti, te visoku razinu osobne kulture.

Suvremeni učitelj je organizator i voditelj nastavnog procesa, koordinator i mentor, motivator, ravnopravni suradnik i dr. Njegova primarna uloga je da učenicima bude od pomoći u razvoju svih njihovih fizičkih i psihičkih potencijala te da im pomogne u dostizanju individualnog maksimuma.

Suvremeni zahtjevi i dalje afirmiraju pojedince kao kreativce i inicijatore, ali sada se više traži timski rad učitelja. Učitelji se konstantno profesionalno usvršavaju, kako bi što bolje odgovorili novim zahtjevima društva.

Vježbom (učenjem) stečena sposobnost koju karakterizira naučen niz sustavno organiziranih operacija ili sklopova operacija koje pojedinac umije dovoljno dobro i dovoljno brzo izvesti s ciljem da ostvari neki zadatak.

Kod učenja vještina, usporedo s repertoarom aktivnosti, uči se i kriterijski obrazac, tj. sposobnost samokontrole u izvođenju vještine.

Utvrđivanje stupnja stečenih znanja i vještina u odnosu na postavljene ciljeve.

Organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečen opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, koji je obrađen racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Znanost je objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. Stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim razmišljanjem.

Definirano je na razne načine kao:

• činjenice, informacije i vještine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem; teoretsko ili praktično razumijevanje nekog predmeta,
• ukupnost svega poznatog u nekom polju; činjenice i informacije,
  
• svjesnost ili familijarnost stečena iskustvom neke činjenice ili situacije.
  
• pouzdanog razumijevanja nekog predmeta, uz potencijalnu sposobnost korištenja za specifičnu svrhu.

Znanje se javlja se kao posljedica učenja, prerađenog i uobličenog osobnog iskustva ili usvajanja kolektivnog iskustva.