Nakon toga su učenici svih triju škola održali program govoreći Balotine stihove iz Dragog kamena, mali je zbor pjevao Homo na samanj, a na simboličkoj razini susreli su se Mirković-Balota i Tone Peruško, preteče pulskog sveučilišta, ali i nastave o zavičaju, koja se u krničkoj školi  provodi tridesetak godina u kontinuitetu. Djeci je zavičaj mjera svijeta, rekao je jednom prilikom Daniel Načinović u Raklju, ali dodat ćemo da zavičaj nije samo kuća, dom, već poticaj i nadahnuće za vlastiti bolji život i motiv unapređenja života jer djeca će vrlo brzo odrasti i svom će kraju dati onako kako smo ih učili.

Svi su sudionici razgledali Balotinu rodnu kuću i etnografsku zbirku, a kroz prostore vodio ih je Luka Faraguna iz Turističke zajednice Općine Marčana.

Nakon razgledavanja muzeja učenici su se uputili stazama Dragog kamena i Tijesne zemlje na staro rakljansko groblje te su položili cvijeće i svijeću na  grob ribara i težaka, književnika, sveučilišnoga profesora, znanstvenika, akademika, putnika zmež grada i sela,  uz zvukove stare narodne pjesme na tanko i debelo Cviće mi polje pokrilo u izvedbi pjevača KUD-a „Mate Balota“ Nevije Grgorinić, Cvitka Brgića i Klaudija Knapića te stihove pjesme Pozdrav unima doma, u interpretaciji učenika Rocca Vlačića.

Ovogodišnje su se aktivnosti u Raklju događale u trenutku kada je dan ranije na rakljanskom groblju pokopana Balotina najmlađa sestra Nada Mirković Viotto pa su svojim prisustvom   Balotini nećaci Nada i Đino Vale te Paolo Viotto pridonijeli snažnijem doživljaju u povezivanju vremenskih i životnih tokova  i promicanja Balotina života i djela među brojnim generacijama učenika na prostoru djelovanja krničke škole.  Podsjećamo da je sestra Nada bila mlađa od Balote 23 godine.

Nakon groblja u društvenom je domu održana  aktivnost Iz zavičaja u svijet, kojom se obilježio Europski dan jezika, a polazište i uzor iznova je Mijo Mirković-Mate Balota, doktoriravši na njemačkom jeziku u Frankfurtu na Majni 1923. godine. Učenice Elen Percan i Chiara Peruško kazivale su Balotin Dragi kamen, a učenik Jakov Bucher, u prijevodu Josefa Süssenbachera, govorio je  Dragi kamen na njemačkom jeziku.

 Učenici iz Krnice u školi uče tri strana jezika (njemački, engleski i talijanski), a učiteljica Nataša Teković-Jalšovec naglasila je važnost učenja stranih jezika  u zavičaju, osobito u turističkom kontekstu. U tom je smislu prezentirano koja su govorna područja najbrojnija u Općini Marčana, pri čemu prednjači njemački jezik, zatim slovenski, talijanski…

Učenici su demonstrirali kako se ljudi pozdravljaju na različitim jezicima i u različitim kulturama, simbolički se putovalo iz zavičaja  u višejezičnu Europu i svijet, a  uzor je bio  poliglot Mirković – Balota.

Sljedeća aktivnost održavala se na Bolovanu, predjelu Raklja kojim se šire panoramski vidici. Učenici su birali likovne radionice prema svojim interesima (crtanje, slikanje, otiskivanje motiva iz Raklja na platnene torbe) i u zajedničkom kreativnom propitivanju zavičajnih tema i u zajedničkom radu i suradnji svih triju škola, i učenika i učitelja.  Skupine učenika birale su plesnu radionicu (folklor), novinarsku, literarnu ili recitatorsku. Osnovnoškolci iz Krnice, a ujedno plesači KUD-a „Mate Balota“, vrlo su sigurno izveli  balon, a na mihu je svirao Luka Lupetina. U plesnoj radionici u vedrom raspoloženju domaćini su učili  balon učenike škole Tona Peruška, što je u konačnici rezultiralo uspješnim i pamtljivim zajedničkim nastupom na velikoj kamenoj pozornici.

Voditeljice radionica bile su Elena Vitasović, Helena Dabo, Martina Valić, Vedrana Štefančić, Goranka Perković, Marija Škabić, Gordana Antunović, Dolores Bulešić i Ema Škabić i Ljiljana Glad-Racan.

Posljednja aktivnost bila je otvorenje izložbe u suradnji s Hrvatskim fotosavezom pa su  sudionici projekta Osluhni zavičaj – zove te pramaliće mogli razgledati izložbu fotografija učenika iz Krnice na temu zavičaja na velikom kamenom zidu. Zavičaj je i ovdje polazište,  neiscrpno je vrelo inspiracije pa je opažanje svijeta oko sebe fotoaparatom dobilo svoj puni sjaj izložbom za one koji su fotografirali i za one koji su fotografije vidjeli.

  Izložbu su postavile učiteljice Elena Vitasović,  Helena Dabo i Davor Papratović.

Program učenja o životu i djelu Mije Mirkovića–Mate Balote dio je zavičajne nastave i školskoga projekta Osluhni zavičaj – zove te pramaliće te podrazumijeva upoznavanjem djece i javnosti s vlastitim kulturnim identitetom kroz propitivanje osnovnih elemenata tog identiteta.  Osluhni zavičaj  dio je projekta Istarske županije Institucionalizacija zavičajne nastave, a projekt se nastavlja u drugom polugodištu uzvratnim posjetom Mate Balote Toni Perušku u Premanturi.

Fotografije pogledajte u fotogaleriji.

Brošura

Iz Glasa Istre.

R. P.