U našoj školi ovim je aktivnostima planirano učenicima nižih razreda približiti neke pojmove iz informatike, bez obzira radi li se na računalu ili ne, kao i razvijati kod učenika logičko razmišljanje, algoritamsko i računalno razmišljanje, prepoznavanje, analiziranje i primjena mogućih rješenja kroz igru.

Učenje programiranja pomaže nam da shvatimo svijet oko sebe koji se brzo mijenja, proširimo svoje razumijevanje o tome kako funkcionira tehnologija te da razvijemo vještine i sposobnosti kako bismo istraživali nove ideje i bili inovativni.

Naši su učenici s učiteljicom informatike, Martinom Ocelić, kroz tri različite aktivnosti  na temu „Programiranje bez računala“ razvijali logičko razmišljanje i upoznali se s pojmom programiranja u svakodnevnom životu kroz igru. Zaključili su kako je važno pratiti svaki korak da bi došli do željenog cilja.

Prva aktivnost bila je izrada origamija. Origami je jedna od aktivnosti u kojima je izuzetno važno točno slijediti korake. U ovoj aktivnosti učenici uče što je slijed koraka, važnost praćenja tog slijeda koji se zove algoritam.

Uzimaju po jedan pripremljeni papirnati kvadrat u boji, jedan učenik u paru dobiva i listić s uputama za izradu origamija. Učenici u paru okreću leđa jedan drugome. Učenik koji ima upute za izradu origamija u obliku mačke, psa ili broda radi po uputama i daje usmene upute svome paru koji mu je okrenut leđima.

Druga aktivnost bila je „Izgubio sam se, pomozi mi“ .Svatko dobiva radni listić na kojem je nacrtana mreža, a u mreži vjeverica i lješnjak na drugom kraju mreže. Zadatak učenika je da strelicama pokažu vjeverici put do lješnjaka. Kad svi učenici u skupini završe svoj put, pregledavaju tuđe radove i komentiraju koje su puteve pronašli i koji je najkraći.

Treća  aktivnost je bila odrađena na otvorenom u PŠ Miljevci gdje je učiteljica učenicima pripremila mrežu za igru s kartama CodyRoby. Pravila igre su modificirana i prilagođena našoj aktivnosti na otvorenom

Učenici su se podijelili u parove te je svatko morao „biti“ robot koji se kreće kroz mrežu naredbama koje dobije na kartici. Postoji plava kartica kada se robot kreće samo ravno, žuta gdje se robot rotira u lijevo te crvena gdje se robot rotira u desno.

Karte se promiješaju te se svakom učeniku podijeli četiri karte, a ostale se ostave u talonu. Učenici naizmjenice koristeći svoje karte i pomiču  se ovisno o tome kakve karte imaju. Nakon korištenja karata uzimaju nove iz talona. Pobjednik je onaj igrač koji prvi dođe do cilja i ne padne u „rupu“ što nam je jedan kvadratić u mreži označen sa X.

Tekst i fotografije: Martina Ocelić, učiteljica Informatike