Dana 17. svibnja 2019. godine u sportskoj dvorani OŠ Marije i Line u Umagu naši učenici Lora Miletić, Tanja Čeh, Jan Čule i Andro Lukšić predstavili su zainteresiranoj publici na uređenom štandu zavičajni projekt Osnovne škole Vladimira Nazora Potpićan, koji je istraživao čakavicu kroz druženje s mladima na poluotoku Istri. Sam štand bio je osmišljen minimalistički, a pun pogodak bio je laptop sa slušalicama na kojima su zainteresirani učenici i učitelji drugih škola mogli slušati snimke govora naših ispitanika s različitih područja čakavice u Istri.

Bilo je to za mnoge zabavno iskustvo, čuti kako govore Labinjanke, Mošćeničanke, Buzećanke ili čuti govor Buja, u kojemu više i nema čakavice, nego se priča istraveneto, inačicom talijanskog dijalekta uz sporadične hrvatske riječi.

Zavičajni projekt naše škole nosio je naziv „Istru slušam, govorim i pišem“, a obuhvaćao je 3 zasebne faze posvećene čakavštini u Istri:

1. EDUKACIJA o čakavskom narječju, njezinim specifičnostima, skupinama i podskupinama te o fazama istraživanja jezika.
2. Provedba TERENSKOG ISTRAŽIVANJA ČAKAVICE među učenicima osnovnih i srednjih škola u Istri (poluotoku). Naši učenici, timovi iz 6. i 8. razreda, prema prethodno sastavljenom upitniku, proveli su intervju saučenicima u sljedećim školama:

• OŠ Vladimira Gortana Žminj
• OŠ "Ivo Lola Ribar" Labin
• OŠ Viktora Cara Emina Lovran – PŠ Mošćenička Draga
• SŠ Buzet
• Srednja škola Vladimira Gortana Buje
• Turističko ugostiteljska škola Antuna Štifanića Poreč
• Srednja škola Mate Balote Poreč.

Bilo je to posebno iskustvo za naše učenike, ući u druge škole, upoznati neke nove i drage mlade ljude, te zajedno s njima doživljavati različite vrste čakavice. Nakon provedenog terenskog intervjuiranja ispitanika, učenici istraživači su snimke pohranili na školskim računalima i krenuli s analizom pojedinih govora. Zaključili su, uz pomoć ravnateljice, da i danas među mladima postoje razlike u čakavskom govoru prema mjestu stanovanja, što odgovara karti čakavskih narječja u Istri. Međutim, zaključili su da se jezik mijenja, da je na neki način živ, reagira na utjecaje medija, govora, npr. roditelja iz drugog čakavskog područja, reagira na govor vršnjaka, na dominaciju standardnog hrvatskoga jezika u obrazovnom sustavu, pa čak možda reagira i na samu metodologiju istraživanja. Promjene u čakavici mladih tiču se sljedećeg: mladi se sve manje sjećaju ili uopće ne raspoznaju stara vjerovanja, frazeme, gube sjećanje na značenje riječi koje označavaju stare alate i oruđa (plug, kotao...) te u svoj čakavski govor sve više usađuju suvremene riječi poput riječi „cool“, „facebook“ i slično.

3. OKUPLJANJE učenika istraživača i učenika ispitanika iz istraživanih škola na druženju nazvanom „ČAKAVICI U ČAST“. Namjera tog druženja bila je omogućiti tim učeniicima da se međusobno upoznaju, da uvide tko je sve sudjelovao u projektu, u drugim timovima, te da zajedno, u dinamičnim i interaktivnim radionicama, osjete simpatičnost pojedinih govora čakavice i radost upoznavanja novih kvalitetnih osoba.

Učenici su kroz projekt bili podržani radom koordinatorice Dubravke Ujčić Lukšić, ravnateljice Nade Peršić, inače magistre iz područja dijalektologije, Marine Rade, koja je izradila film za potrebe prezentacije projekta na Festivalu te tematske kvizove i zanimljive radne materijale, Tihane Horvatek koja je tehnički obradila audio i video materijale za potrebe Festivala te Eni Blašković koja je s učenicima osmišljavala likovni izraz za potrebe ovog projekta, kojeg se vrhunac našao na prekrasnoj mrežnoj instalaciji uz štand naše škole, koju su resile šarene probrane čakavske beside.

Film kojim smo prezentirali naš projekt na Festivalu zavičajnosti možete pogledati ovdje ili klikom na fotografiji ispod.