- razgovarajte o školi kao zanimljivom mjestu 
- prošetajte koji put s djetetom do škole
- uđite u školsku zgradu ili školsko dvorište
- iskazujte radost što kreće u školu
- uvijek pozitivno govorite o učiteljima
- govorite im o zadaći, učenju i obvezama s veseljem
- navikavajte dijete da obavi neki zadatak bez odgađanja (npr. slaganje igračaka)
- naučite ga dovrši započeti posao i onda kada mu nije zabavan (npr. slaganje odjeće)
- naučite ga da stvari uvijek spremi na isto mjesto
- poboljšajte kulturne i higijenske navike (pozdravljanje, gledanje onog s kim razgovara, upućivanje zamolbe, samostalno korištenje zahoda, obavljanje nužde, pranje ruku, samostalno odjevanje i slaganje stvari itd . )
- svakako izbjegavajte iskazivati sumnju u njegovu spremnost za školu, ne stvarajte nervozu oko polaska u školu, ne obećavajte samo igru,veselje i zabavu bez obveza, ne uspoređujte ga s bratom, sestrom, prijateljem, ne uvjeravajte ga kako su mu radne i higijenske navike potrebne zbog škole.
- provodite predvježbe za uspješno usvajanje čitanja i pisanja pri čemu se misli na pravilno držanje olovke, na orijentaciju lijevo-desno na tijelu, u prostoru i na papiru  te  glasovnu i  slogovnu  analizu i sintezu.

Uspješnost djeteta u školi ovisi o njegovoj zrelosti (socijalnoj, intelektualnoj, tjelesnoj  i emocionalnoj ) koja je rezultat bavljenja djetetom odnosno zbir je svih odgojnih utjecaja kojima je dijete bilo izloženo.

INTELEKTUALNA ZRELOST

Podrazumijeva dobre govorne vještine, da dijete točno izgovara svaki pojedini glas/ slovo ,može prepričati događaj pravilnim gramatičkim rečenicama i ima razvijenu glasovnu analizu i sintezu.

Nadalje, obuhvaća sposobnost usmjeravanja i održavanja pažnje.

Dijete mlađe predškolske dobi može igrati istu igru od 30 do 50 minuta. U dobi od pet do šest godina trajanje igre povećava se do dva sata. Stariji predškolci mogu održati pažnju rješavajući mozgalice ili zagonetke od 10 do 15 minuta, no to će se vrijeme sustavnim radom brzo povećavati te će ubrzo iznositi 30-ak minuta, što je preduvjet za uspješno praćenje nastave.

Naravno, uredno razvijenu inteligenciju i sposobnost učenja.

TJELESNA ZRELOST

Fizička zrelost djeteta mora dosegnuti određenu razinu da bi ono moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi.

Fizičku zrelost za školu utvrđuje školski liječnik rukovodeći se kriterijima vida,sluha, težine, visine i dr. Poželjno je da se dijete zna samostalno svući, obući, da veže vezice ,preskače vijaču, hvata loptu…

EMOCIONALNA ZRELOST

Emocionalna zrelost znači primjereno reagiranje na uskraćivanje nekih potreba i želja. Procjenjuje se na temelju ponašanja djeteta u različitim situacijama. Podrazumijeva razvijenu emocionalnu kontrolu i odgovornost za svoje emocije  te određenu razinu tolerancije na frustracije na način da reagira primjereno na kritiku, pohvalu ,uspjeh i neuspjeh.

SOCIJALNA ZRELOST

Ova komponenta zrelosti djeteta povezana je s emocionalnom zrelošću djeteta. Važna je za svako dijete, jer ulaskom u sustav škole postaju dio bitnih normi ponašanja koje vrijede u grupi vršnjaka, u razredu.

Dijete postepeno razvija različite socijalne vještine. Što je dijete više među drugom djecom , u igri, to će biti više prilike da upozna reakcije i emocije drugih prema sebi, da se zaštiti, da nauči kako uspješno komunicirati…