U svečanom programu prof. Danijela Deković predstavila je rad Udruge glagoljaša Zadar i Male škole glagoljice iz Sv. Filipa i Jakova. Učiteljica Željka Diklan, kao voditeljica  glagoljaške radionice, govorila je tome kako je nastala slikovnica, a direktorica TZ Sv. Filip i Jakov, Klara Eškinja Glavan o tiskanju i financiranju slikovnice.

U prigodnom programu sudjelovali su učenici  4.b razred s učiteljicom Jasminkom Bašić u izvedbi pjesme Zaspalo je siroče i Zadre moj grade. Recital o hrvatskom jeziku Naš jezik zbori s kamene usne bio je sastavljen od stihova hrvatskih pjesnika P. Preradovića, A. G. Matoš, V. Nazor, M. Franičević, V. Parun i S. Govorčin. Izveli su ga učenici 5.c razreda: Ana Borić, Laura Baričević i Lovre Medanić. Recital je osmislila i uvježbala Vesna Dunatov, prof. hrvatskog jezika. Učenicima 5.b razreda naše škole i učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. koje su sudjelovale u izradi slikovnice, gđa. Klara uručila je slikovnice. Moramo dodati i to kako je priredbu uveličala svojim prisustvom i kćer pok. Aleksandra (Leše) Santinija, Đurđa Papić.

Kako je nastala slikovnica? Legendu o nastanku Velebita i Jadranskog mora  kazivao je mještanin Turnja Aleksandar (Lešo) Santini u 82. godini života. Priču je davno zapisala prof. Danijela Deković, predsjednica Udruge glagoljaša.  Željka Diklan, učiteljica iz naše škole OŠ Zadarski otoci, osmislila je i vodila radionicu, a pohađalo ju je 15 sudionika. To su: Miljenko Beus, Chantall Čabraja i Laura Plišo, učenici 8. b razreda iz Osnovne škole Frana Krste Frankopana iz Zagreba, zatim Sara Ćoza, Marta Fuštin, Ana-Marija Gusar, Mia Krstičević, Antonija Kujundžić, Lana Matešić i Ema Rogić, učenice iz 5. b razreda Osnovne škole Zadarski otoci iz Zadra, te Tina Dražević, Lucija Grbić i Ivana Vrkić, učenice 4. b razreda Klasične gimnazije Ivana Pavla II. iz Zadra.  Na radionici su sudjelovali i gosti iz Nizozemske, Mart Ceelen iz Schyndela i njegova kći Jolijn Ceelen iz Nijmegena, čime je radionica dobila i međunarodni karakter.

Na radionici nakon pročitane priče i analize, razrađeni su bili svi likovi. Svaki polaznik dobio je određeni zadatak.  Podijeljeni su bili u dvije grupe. Jedni su kaligrafskim flomasterom rukom ispisivali glagoljska slova i slagali priču o našem prekrasnom moru i o legendarnoj planini Velebit, a drugi su tehnikom akvarela oslikavali prizore iz priče. U opuštenom druženju i radu tijekom radionice potekla je maštovita igra stvaranja. Na kraju su se svi radovi spojili u jednu povezanu cjelinu i nastala je slikovnica.

U slikovnicu je utkano puno rada, kreativnosti i ljubavi prema hrvatskom naslijeđu i hrvatskoj povijesti. Zašto  je  ova slikovnica tako jedinstvena i značajna? Iz tri razloga. Prvo, u tome što se u narodu prenosila usmenom predajom koju nam je prenio Aleksandar (Lešo) Santini i zapisavši je spasili smo je od zaborava. Druga važnost slikovnice je i u tome što je napisana dvama pismima, latinicom i glagoljicom. Na takav način može potaknuti čitača, dijete ili odraslu osobu da se zainteresira za čitanje i pisanje glagoljice. I treće, zbog likovnih malih remek djela djece. Sve je to prepoznala Turistička zajednica općine Sv. Filip i Jakov  i koja je sufinancirala tiskanje slikovnice. Turistička zajednica Sv. Filipa i Jakova na taj način potpomaže širenje glagoljice.

Na kraju, nadamo se i vjerujemo kako će upravo ova slikovnica Legenda o nastanku Velebita i Jadranskog mora pronaći put do srca malih i velikih čitatelja.