Što se dogodilo u Zadru 12. rujna 1752. g.? U 18. st. Zadar je bio pod vlašću Mlečana i prostirao se unutar gradskih zidina na Poluotoku. Grom je udario u krov zgrade Arsenala koja je tada bila skladište baruta za mletačke brodove. Buknuo je požar, a među tadašnjim stanovništvom izbila je panika i očaj jer je prijetila opasnost da cijeli Poluotok odleti u zrak. U toj velikoj nevolji pohrlili su k obližnjoj crkvi koja se nekad zvala Gospa od Kaštela, stali ispred te Gospu zazivali i molili za pomoć. Molitva je čudom uslišana i vatra se sama ugasila. Iz zahvalnosti za uslišane molitve Zadrani su Gospi podigli kamenu ploču s natpisom na latinskom jeziku u kojoj se spominje nadnevak požara i čudesan događaj koji se zbio po žarkim molitvama Gospi. U spomen na taj dan, godinama je na blagdan Gospe od Zdravlja bila procesija i na taj dan prodavale su se i dijelile fritule. Cijeli grad mirisao je na njih. Taj običaj zadržao se sve do 2. svjetskog rata. U ratu je crkva Gospe od Zdravlja pogođena i uništena (osim glavnog oltara i slike). Crkva se obnovila, ali ploča nikad više nije stavljena.

Prije četiri godine, prof. Valentin Uranija poznati zadarski publicist i umirovljeni ravnatelj Narodnog muzeja u Zadru, ispričao je o toj kamenoj ploči kojoj je on svjedok postojanja i o cijelom ovom događaju učiteljici Željki Diklan, a ona u suradnji s kolegicama Jasminkom Brižić, Lenkom Radić, Jasminkom Bašić i Renatom Andrović osmislila i oživjela zaboravljeni događaj. Ove godine pridružile su se i učiteljice Kata Vrkić-Serdarević, Nina Matacin, Marija Ramov i školska knjižničarka Mišela Nežić.

U 10 sati na Narodnom trgu održan je prigodni program prisjećanja u kojem su sudjelovali učenice i učenici 2.b, 3.a, 3.b, 4.a, 4.b, 4.d i 4.e razreda zajedno sa svojim učiteljicama i ravnateljem škole Davorom Barićem. Djevojčice u narodnim nošnjama s košaricama punim fritula dijelile su prolaznicima, a dječaci i ostale djevojčice u mornarskim majicama dijelili su prigodne materijale. Fritule i prigodni materijal dijelili su se i kod crkve sv. Šime, crkve sv. Stošije, sv. Marije  i crkve sv. Donata. Zbor učiteljice Jasminke Bašić izveo je program pjevajući marijanske pjesme, a učenici trećih razreda recital tog događaja iz 18. st.

U 10,45 sati s Narodnog trga krenula je procesija do crkve Gospe od Zdravlja, pjevajući marijanske pjesme. Učenici u procesiji nosili su bijele ruže, kopiju  čudotvorne Gospine slike koju je 1447.g. naslikao slavni slikar Blaž Jurjev (Trogiranin), potpisavši se kao Zadranin. Također  se nosila  i slika natpisa teksta koji je prof. Uranija sačuvao i zapisao. Na slici je natpis napisan na latinskom jeziku i preveden na hrvatski jezik ispisan glagoljicom.

Mons. don Pavao Kero govorio je o povijesti crkve, zaboravljenoj kamenoj ploči i glagoljici, a župnik zadarske katedrale don Josip Radoica Pinčić u crkvi Gospe od Zdravlja blagoslovio je djecu i sve prisutne.

Pokušavao je prof.Uranija da se ponovo postavi ploča s izvornim tekstom, ali bezuspješno. Tekst ploče donosi  C. F. Bianchi  (Zara Cristiana, I., str. 377): QUOD TEMPLUM ET CIVES SERVASTI A FULMINE VIRGO JADERA LAETATUR GRATA PATROCINIO XII SBRIS MDCCLII (Djevice, budući da si hram i građane očuvala od groma, Zadar se raduje nezasluženoj zaštiti, 12. rujna 1752.).

Treba spomenuti i  važnu činjenicu da je od 1897. do 1900. samostanski starješina i upravitelj ove crkve bio naš poznati svetac o. Leopold Bogdan Mandić, koji je tri godine za redom službovao u Zadru.

Naš grad je bogate prošlosti i upravo zbog toga treba govoriti i pisati o njemu da se ne zaboravi. Zahvaljući prof. Uraniji, ravnatelju SICU don Pavlu Keri , don Josipu Radoici Pinčiću i OŠ Zadarski otoci možemo biti radosni što je oživljen spomen na zadarsko čudo kad se Gospinim zagovorom grad spasio od požara. Vjerujemo da će učenici i djelatnici OŠ Zadarski otoci – Zadar svojom aktivnošću biti i dalje čuvari i promicatelji zadarske kulturne i vjerske baštine.

Osim suradnje sa SICU i Župnim uredom sv. Stošije, škola surađuje i s Turističkom zajednicom Grada Zadra koja svake godine svesrdno pomaže u organizaciji ovog velikog projekta.