Ideja o obilježavanju Međunarodnoga dana pismenosti prihvaćena je 17. studenoga 1965. godine u Teheranu na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o iskorjenjivanju nepismenosti. Na konferenciji je predstavljena inicijativa za proglašavanjem jednoga dana u godini Međunarodnim danom pismenosti da bi se na taj dan slavilo, ali i upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnoj razini.

Prema procjenama UNESCO-a iz 2014. godine u svijetu postoji 781 milijun odraslih nepismenih osoba, većinom žena. Posebno je zabrinjavajuće što velik broj mladih ljudi između 15. i 24. godine života nema razvijene osnovne vještine čitanja i pisanja.

Pismenost, u užem smislu, sposobnost je čitanja i pisanja. Danas su potrebne različite vrste funkcionalne pismenosti: informacijska, računalna, grafička, pismenost u sferi pisanja znanstvenih izvještaja ili ona potrebna za poslovne prezentacije. Sadržaje pismenosti sve više proširuju i raznovrsna područja struke i znanosti pa se govori o akademskoj pismenosti, zdravstvenoj pismenosti, pismenosti bez granica (poznavanje jezika), pravnoj pismenosti i sl. Pismenost se povezuje i s dobnim razlikama pa se razlikuju predškolska i rana pismenost te pismenosti mladih i odraslih. U uporabi je i izraz profil pismenosti; pronalaženje bitne informacije u nekom znanstvenom tekstu, traganje za informacijom u voznom redu, razumijevanje sadržaja nekog obrasca koji valja popuniti, pisanje molbe za zaposlenje ili izračun mjesečne otplate, svi zahtijevaju specifične profile pismenosti. (prema http://www.enciklopedija.hr)

Svako dijete ima pravo biti informirano i iskazivati svoje mišljenje. Pismenost nije samo stvar škole i sustava obrazovanja, već i sklop vještina koje se stječu i razvijaju u obitelji od najranije dobi pa tijekom cijeloga života.

U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2011. godine 30 400 nepismenih osoba. Strašna je pomisao, primjerice, ne biti u stanju razumjeti upute navedene uz lijek! Na obilježavanju u školskoj knjižnici sudjelovali su učenici četvrtih razreda koji su saznali mnoge činjenice o pismenosti odnosno nepismenosti u našem društvu, ali i uspoređivali standarde obrazovanja i pismenosti našeg obrazovanja s mogućnostima i standardima obrazovanja u svijetu. Tako su saznali da: 1 od 5 adolescenata i 1 od 5 odraslih u Europi ne razumije upute uz lijek, 11 osoba u svakoj ulici u Europi ne zna dobro čitati ili pisati, 4 djece u svakome školskom razredu u Europi ima teškoća s vještinama čitanja i pisanja.

Pismenost je jedno od temeljnih ljudskih prava. Obuhvaćeno je pravom na obrazovanje i predstavlja temelj za stjecanje znanja, osoban razvoj pojedinca i napredak društva u kojemu živimo. Pismenost je apsolutno nužan preduvjet društvenoga i osobnoga razvoja te se potencijal pismenosti za preoblikovanje života ljudi ne može precijeniti. Za pojedince, obitelji i društva ona je instrument osnaživanja koji pozitivno utječe na zdravlje, prihode i odnose sa svijetom.

Razne organizacije nastoje obilježavanjem ovog dana potaknuti djecu i mlade da otkriju radost čitanja i učenja te da se ostvari njihovo pravo na obrazovanje u zemljama diljem svijeta.