Njezina su najpoznatija djela „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ i „Priče iz davnine“. Za posljednje je djelo nadahnuće tražila u slavenskoj mitologiji, a neki od likova iz Priča su Regoč, Potjeh, Neva Nevičica  i Malik Tintilić. Sanja Lovrenčić u svojem romanu „U potrazi za Ivanom“ navodi kako su Ivanine Priče u potpunosti izvorne, da nije ni od koga preuzela ni likove ni radnju. Bila je prva članica tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Ivana je tijekom života bolovala od depresije te je tragično skončala svoj život počinivši samoubojstvo 1938. u bolnici na zagrebačkome Srebrnjaku. Iako je nekoliko puta bila predložena za Nobelovu nagradu, nije ju dobila. Međutim, to nimalo ne umanjuje književno-umjetničku vrijednost njenih djela koja su čitana diljem svijeta. 

Učenice Antea Marić i Paula Tomljenović su izradile plakat o Ivani koji je obuhvatio njen životopis, djela i pojedine citate. 

„Kad se u zlu nađeš, ti ne čekaj da ti se veliki dver raskrili, već umakni i na mala vrata.“ 

                                                                             Ivana Brlić-Mažuranić 

Draga naša Ivano, sretan Vam rođendan!