Ove je godine naglasak na razvoju kritičkoga razmišljanja, obrazovanju o umjetnoj inteligenciji i medijskoj pismenosti mladih u kontekstu “superizborne” godine. (izvor: https://www.medijskapismenost.hr/dani-medijske-pismenosti-2024/)

Učenici 8. a i 8. c razreda su izradili referate o poznatim i manje poznatim znanstvenicima iz područja informatike i tehnologije zaslužnima za napredak čovječanstva. Tijekom istraživanja koristili su provjerene informacije (iz pouzdanih izvora), internetskih enciklopedija i znanstvenih portala vodeći se pravilom korištenja triju izvora. Osim toga, učenici 8. a su sudjelovali i u interaktivnom predavanju “Online sadržaj - između zabave i nasilja” koje je organizirao i proveo Centar za sigurniji internet. 

Učenici sedmih razreda saznali su više o dezinformacijama koje su svoj procvat doživjele pojavom društvenih mreža. Mnogobrojnim su vježbama učenici spoznali kako prije prosljeđivanja određene informacije istu treba dobro provjeriti (tko ju je stvorio, s kojim ciljem...), a ne puko vjerovati navedenom naslovu. Također su se upoznali s pojmom “deepfake” (lažni, umjetno generirani videozapisi) kako bi dodatno osvijestili kako je u današnjem svijetu lako biti obmanut.  

Učenici 6. b i 6. c razreda upoznali su se s alatima za stvaranje umjetno generiranih fotografija kao i umjetno generirane glazbe. Prilikom njihova stvaranja osvijestili smo etičku dimenziju i problem autorskoga prava. Na kraju je svaki učenik izradio naslovnicu omiljenoga lektirnog djela služeći se alatom Padlet i njegovom opcijom “I can’t draw”. 

Zvijezdana Žigolić Južvak, učiteljica informatike i IDK-a 

Na početku nastave učenici prvih i drugih razreda PŠ Gornja Gračenica, Donja Gračenica i Osekovo odigrali su igru „Pokvareni telefon“ te tako spoznali kako se šire dezinformacije u medijskom prostoru. Također su pogledali zanimljiv video „Video o medijima: Medijska pismenost za najmlađe“ pomoću kojeg su naučili o medijima te razlici između svijeta medija i medija zbilje. Pomoću videa su naučili što je znak i što sve može biti znak. Nakon toga su nacrtali svoje znakove. Zatim su uz PowerPoint prezentaciju naučili da su mediji jako korisni te smo vodili razgovor o pozitivnim i negativnim stranama medija. 

Na kraju nastave su učenici prvih razreda u programu Bojanje 3D nacrtali srce i u njemu svoje omiljene medije. 

Učenici drugih razreda su pogledali i edukativnu videolekciju o nastajanju animiranoga filma te u programu Bojanje 3D nacrtali svoj omiljeni animirani film. 

Učenici trećih i četvrtih razreda PŠ Gornja Gračenica, Donja Gračenica i Osekovo napisali su svoje asocijacije na pojam „uzor“. Razgovorom o njihovim uzorima došli smo do pojma „influencer“. Učenici su izdvojili neke influencere koji im mogu biti uzor. Zatim su pogledali video hrvatskoga influencera Davida Skrbina koji je 2016. godine na YouTubeu pokrenuo svoj „uradi sam“ kanal. Nakon odgledanoga videa, učenici su raspravljali o pozitivnim i negativnim stranama praćenja influencera. Dobili su i zadatak istražiti svoje omiljene influencere. Istraživanjem različitih influencera došli su do zaključka da ne treba vjerovati svemu što je objavljeno na internetu te da se influenceri razlikuju s obzirom na broj pratitelja i vrstu sadržaja. 

Anđelina Sokolović, učiteljica informatike i IDK-a 

Prikriveno oglašavanje u našoj školi 

Medijska je pismenost najvažniji oblik pismenosti u 21. stoljeću. Medijske su kompetencije potrebne odraslima, ali i mladima te djeci čim stupe u kontakt s medijima i medijskim sadržajem. One podrazumijevaju pristup, analizu, vrednovanje i stvaranje medijskih sadržaja. Medijski su korisnici  oni koji imaju pristup medijima i znaju kako ih koristiti, znaju vrednovati i kritički analizirati različite medijske sadržaje te medijske poruke, ali i oni koji znaju razvijati vlastite medijske sadržaje za komunikaciju kako bi postali aktivni sudionici društva. Danas vrlo lako u večernjim terminima različitih televizijskih emisija možemo prepoznati „slučajno“ pojavljivanje različitih proizvoda koji nemaju dodirne točke s emisijom. Dječji časopisi, ali i novine puni su savjeta za različite proizvode, animirani filmovi za djecu sadrže skrivene reklame automobila, hotela i prehrambenih lanaca. YouTube kanali raznih influencera (kao i društvene mreže) obiluju reklamama raznih proizvoda iako se nigdje jasno ne navodi reklamiranje određenoga proizvoda. U određenim okolnostima neki primjeri oglašavanja su dopušteni što je i propisano Zakonom o elektroničkim medijima, ali se ne pridržavaju svi navedenoga zakona. Prikriveno je oglašavanje svaka ideja i namjera oglašivača da se neki oglas prikrije kako bi se umanjila kritičnost i odbojnost koju publika nerijetko pokazuje prema oglasima. Pošteno oglašavanje uvijek identificira naručitelja, prepoznatljivo je, jasno je označeno i najavljeno, odvojeno je od sadržaja koji su proizveli novinari i urednici, u prikladnom  je formatu i sadržaju, ovisno o publici kojoj je namijenjeno te poštuje ograničenja sadržaja koji se oglašava sukladno zakonima i drugim pravnim propisima te kodeksima oglašavanja.   

Učenici 1. razreda su se upoznali s prikrivenim oglašavanjem u crtanim filmovima, a osim prepoznavanja prikrivenih oglasa, crtali su svoj najdraži animirani film u kojemu su prikrili oglas omiljenoga proizvođača hrane ili pića.  

Učenici 2. razreda su gledali isječke iz emisija „lake zabave“ koji se prikazuju u udarnim terminima na televizijskim programima poput Superstara, Masterchefa, Supertalenta i sl. te tražili prikrivene oglase u njima, a zatim su nacrtali svoju najdražu emisiju s prikrivenim oglasom hrane i pića po želji.  

Učenici 3. razreda su gledali razne YouTube videe te tražili u njemu oglase koji se prikazuju. Zaključili su da većina oglasa koja se prikazuje nije primjerena djeci i mladima, a nakon toga su snimili video u kojemu su prikriveno oglasili predmet po izboru.  

Učenici 4. razreda su tražili oglase u dječjim časopisima (“OK!”, “Smib”) te u dnevnim novinama (“Jutarnji list”, “Večernji list”, “24 sata”). Zaključili su da je puno teže naći oglase u dnevnim novinama koje su primjerene za odrasle ljude jer je njih teže „prevariti“, a puno je lakše to učiniti u časopisima za djecu. Zalijepili su pronađene primjere oglasa na svoj plakat. Učenici 6. a razreda su istražili prikriveno oglašavanje na YouTubeu kod svojih omiljenih influencera. Opisali su svoje primjere i shvatili kako se lako može manipulirati YouTube gledateljima  prikrivenim oglašavanjem te zalijepili primjere na plakat. Učenici 8. b razreda su se upoznali s načinima na koji influenceri oglašavaju razne proizvode (odjeća, obuća, predmeti, aplikacije i sl.) te naučili da to što influenceri rade nije etično, ali je dozvoljeno jer se društvene mreže još uvijek ne ubrajaju u kategoriju medija. Pronašli su videe omiljenih influencera na društvenim mrežama, objasnili ih te pretpostavili što se prikriveno oglašava. Učenici su također uočili da postoje influenceri koji jasno napišu da njihov video sadrži različite proizvode, ali većina se toga ne pridržava. Na kraju su trebali snimiti svoj video u kojemu su prikriveno oglasili neki proizvod. Razvojem medija, ali i povećanim korištenjem medija u svakodnevnom životu, oglašivači postaju sve kreativniji, a reklame gotovo neprimjetne. Učenjem o prikrivenom oglašavanju, učenici postaju medijski korisnici koji znaju pristupiti (mediju i medijskom sadržaju), analizirati ga, vrednovati te samostalno osmisliti svoje sadržaje poštujući propisane zakone i etičnost sadržaja. 

Ružica Filipović, mag. prim. educ. 

Galerija fotografija: