Ako ste se katkad okušali u izradi smoothieja jeste li isprobali bogatstvo okusa koje vam može osvježiti dan i nahraniti vas?

Mi smo bili na jednoj pravoj smoothie radionici u Srednjoj školi “Braća Radić” u Kaštel Štafiliću i puno toga smo naučili.

I to ne samo o tom napitku, nego još više o tome kako poticati mediteransku prehranu, a koliko je zdrava i značajna svjedoči i to što je upisana na UNESCO-ovu reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Mediteranska prehrana (engl. Mediterranean Diet) nije samo vrsta prehrane, nego je i temelj identiteta ljudi koji žive na obalama Mediterana, pa tako i na hrvatskom Jadranu, na njegovoj obali, otocima i priobalju.

Ona je način života u skladu s prirodnim blagodatima i upravo takvu prehranu i takav način života devet zemalja Mediterana želi promovirati i potaknuti kroz projekt “Mediterranean Diet - When Brand Meets People” ili skraćeno MD.net. Žele podijeliti znanje o mediteranskoj prehrani i načinu života, promovirati lokalne tvrtke u skladu s vrijednostima i kulturom Mediterana.

EU PROJEKT U DEVET ZEMALJA

Taj EU projekt, u sklopu programa Interreg Mediterranean, financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a započeo je 1. kolovoza 2018. i traje do 31. siječnja 2022. godine.

Provodi ga trinaest projektnih partnera u devet zemalja, među kojima su Italija, Španjolska, Slovenija, Portugal, Grčka, Albanija, Bosna i Hercegovina, Cipar i Hrvatska.

Ana Buličić - Krespi i Mate Paštar iz Rere

U našoj zemlji jedini projektni partner je Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, a radionica izrade proizvoda, održana u Kaštelima, prva je u nizu planiranih u pet škola koje sudjeluju u projektu.

- Vrijednost projekta “Mediteranska prehrana” je 3,7 milijuna eura, a onaj dio koji se odnosi na aktivnosti koje provodi Javna ustanova za razvoj Splitsko-dalmatinske županije je 227 tisuća eura. Primarni cilj projekta je promovirati mediteransku prehranu i takav način života u funkciji zdravlja. Cilj je bio u projekt uključiti krajnje korisnike, a mi smo se odlučili za škole na otocima Visu, Hvaru i Braču i ovdje u Kaštelima, dakle skupinu mladih koji će kroz svoje školovanje i odrastanje naučiti postulate mediteranske prehrane i mediteranskog načina života. Neki projektni partneri u drugim zemljama uključili su poduzetnike u projekt, a mi smo htjeli mlade kako bi se oni upoznali s mediteranskom prehranom, ali i poduzetništvom kroz razvoj proizvoda mediteranske prehrane – kazala nam je Ana Buličić-Krespi, voditeljica projekta u ustanovi RERA.

Osim SŠ “Braća Radić” iz Kaštel Štafilića, u projektu sudjeluju srednje škole iz Visa, Hvara i Supetra, te Osnovna škola “Stari Grad”. Iz svake škole odabrano je 25 do 30 učenika, i to iz onih smjerova koji su usko vezani uz proizvodnju prehrambenih proizvoda, turizam i ugostiteljstvo, kuhanje, nutricionizam...

Kako kazuje Mate Paštar iz RERA-e Splitsko-dalmatinske županije, financijski menadžer ovog projekta, kroz praktične radionice učenici će sami izraditi neke proizvode, naučiti kako ih plasirati na tržište i pri tome će oni najinovativniji biti nagrađeni.

- Napušta se mediteranski način života, prehrana se sve više zasniva na brzoj, kvalitativno lošoj hrani, a mi želimo promovirati ne samo prehranu, nego i zdrav način života. Poanta je da svaka škola napravi jedan prehrambeni proizvod tako da se koristi sastojcima tipičnim za našu regiju, lokalitet s kojeg potječe, ali da imaju neku inovativnost, da dobijemo nešto novo – ističe Buličić-Krespi.

- Cilj je da se namirnice kupuju kod lokalnog proizvođača, da se stvaraju mediteranski proizvodi dodane vrijednosti kako bi bili konkurentniji – kaže Paštar.

Sve što učenici osmisle kroz ovaj projekt, svi njihovi proizvodi išli bi na tržište preko učeničkih zadruga. Kroz praktične radionice želi se postići i da svaka škola do svibnja kad se održava sajam ekoloških proizvoda “Eko Fjera” u cijelosti izradi proizvod, sa svim sastojcima, ambalažom, nazivom, sa svim što je potrebno za plasman na tržište. Najbolji proizvod bit će na ljeto izložen na Sajmu mediteranskih proizvoda u Sevilli u Španjolskoj.

Kako je navedeno u sažetku MD.net-a, cilj je jačanje istraživanja mediteranske prehrane u skladu s UNESCO-ovom Konvencijom o mediteranskoj prehrani, kombinirajući sveobuhvatne koncepte ove prehrane s inovativnim alatima.

Upravu tu inovativnost pokazali su učenici kaštelanske škole na radionici u izradi smoothieja, uz pomoć svojih profesora i Michaela Freera, Engleza koji je prije nekoliko godina došao u Split i ovdje se skrasio nakon što je proputovao svijet.

Freer radi na raznim projektima, najviše s mladima koje uči poduzetništvu, pokrenuo je i svoj startup Ensoco, tvrtku za savjetovanje koja pomaže drugima pokrenuti društvena poduzeća kojima nije na prvome mjestu profit kao kod standardnih firmi, veći dio dobiti reinvestiraju za potrebe ranjivih skupina i konkretnu dobrobit lokalne zajednice.

Michael Freer je ekonomist, govori i hrvatski jezik, ali je s učenicima u Kaštelima ipak razgovarao na svom materinskom jeziku. I za njih je to bila dobra prilika ne samo naučiti kako napraviti dobar smoothie za tržište, nego i prakticirati engleski s izvornim govornikom. Michael nam kazuje kako je došao na poziv Jelene Petrov iz RERA-e, koja je poznavala njegov rad s mladima, kako bi držao radionice za razvoj proizvoda.

- Svaka škola ima tri ideje za proizvode, ova radionica u Kaštelima je prva praktična na kojoj ćemo probati napraviti proizvod, konkretno danas radimo smoothie. Učenicima uvijek kažem: probajte, vidjet ćete hoće li biti uspješno ili ne, ali važno je pokušati. Danas kažem: može biti ukusno ili ne, ali valja pokušati – kazuje Michael odgovarajući na naš upit što savjetuje učenicima.

A na stolovima voće i povrće, ima tu badema, jagoda, banana, jabuka, višanja, blitve, špinata, naranača i jedna velika gajba puna kumkvata, uzgojenog u Kaštelima, malenog citrusnog voća koje se jede s korom. Učenici podijeljeni u grupe dali se na posao, dogovaraju se, stavljaju sastojke smoothieja u blendere, u jednom prevladava zelena boja, u drugom crvena, u jednom je malo intenzivnija smeđa, a nakon što su kušali svoje napitke, čuju se uzvici: “Ovo je savršenstvo”, “Baš je lipo ladan”, “Koji dobar okus”...

Od stola do stola gledamo i pitamo koji su sastojci, a naravno i kušamo. I ako se nas pita, svaki može na tržište.

- Uzeli smo dvije banane, šest jagoda, tri žlice bajama, dvije šake špinata, šaku višanja i pola prsta đumbira – otkriva nam Klaudija Biočić, buduća nutricionistica, sastav smoothieja koji je sa svojom ekipom pripravila. Ida Leona Javorčić pojašnjava, pak, hranjive sastojke smoothieja pa tako uz ostalo navodi kako ima dosta vlakana iz špinata, kalija iz banana...

Živo je i u grupi oko Petre Šode, učenice 1.e razreda na smjeru nutricionizam. Kaže da rade sportski smoothie koji će sportašima dati laki obrok i pomoći u treniranju kako bi se njime zasitili prije treninga a da ne uzimaju neku tešku hranu. Stavili su dvije banane, rogač, limetu, sok od ananasa, bademovo mlijeko, vodu, blitvu, špinat, krastavac i zobene pahuljice.

Michael obilazi jednu po jednu grupu, pita što su napravili, koliko su čega stavili, komentiraju i boje smoothija. Učenici se međusobno dogovaraju, konzultiraju nastavnice, uče jedni od drugih, stvarajući zajedno proizvod koji bi mogao konkurirati i na tržištu.

- Mi smo stavili jednu bananu, maline, jagode, jabuku, višnje, limetu. Drago mi što sudjelujem u ovom projektu i nadam se da će ljudi vidjeti kako je sve fino, a mi ćemo to raditi i doma – kaže nam srednjoškolka Jelena Damjanović.

Doznajemo i kako je deset učenika iz Kaštela i s otoka koji sudjeluju u ovom projektu posjetilo Srednju školu “Dalj” i imanje Zrno Eko koji se bave organskom poljoprivredom. Michael informira kako učenička zadruga u Dalju ima više od pedeset proizvoda, a novac zarađen prodajom koriste za svoje izlete. Na imanju Zrno Eko u malom selu Habjanovcu, pored Vrbovečke Dubrave, organskim uzgojem bave se više od trideset godina, a imaju više od sto proizvoda.

- Na putovanju u Dalj i posjetom ekoimanju naučila sam da se od poljoprivrede može puno toga iskoristiti, naučila sam čak nešto više o društvu, pa i to da maleni učenici mogu napraviti velike stvari i da nam ponekad ne treba pomoć profesora, da se nekad možemo sami snaći – ispričala nam je dojmove s putovanja Marina Kuzmanić, učenica 3.b razreda koja se školuje za agroturističkog tehničara.

ZDRAVA HRANA IZ NAŠE OKOLINE

U projektu su angažirane i nastavnice strukovnih predmeta u SŠ “Braća Radić” Petrana Pupić i Marija Rapanić.
- U ovom projektu obuhvaćena je izrada hrane zasnovane na tradicionalnim sirovinama koje se uzgajaju u našem podneblju, a sve skupa je povezano s poduzetništvom kako bi se zaokružila jedna priča o proizvodu održivom na tržištu, namijenjenom bilo mladim ljudima, zaposlenima ili osobama s nekim posebnim prehrambenim potrebama. Osim smoothieja, još ćemo pripremati juhu i energetske pločice. Cilj je učenike potaknuti na zdrav način života i na iskorištavanje hrane iz naše okoline, a time da se potiče i razvoj mediteranske poljoprivrede – kazala nam je prof. Rapanić.

- Zamislite da imate poduzeće i prodajete smoothie. Po čemu ste jedinstveni u odnosu na druga poduzeća? Zašto bih ja kupio baš vaš proizvod? – pitao je Michael Freer učenike, pojašnjavajući im što je bitno u pripremi proizvoda za tržište.

Debatiralo se tu o nutritivnoj vrijednosti svakog smoothieja, o tome koliko može trajati, koliko košta njegova izrada, gdje bi ga i kako prodavali, kako bi ga pakirali, imaju li resurse za plasman na tržištu...

Dobili su i domaći zadatak i dogovorili se što će raditi na idućoj radionici. Odlučili su se prvo za energetske pločice, a ne sumnjamo da će biti jednako ukusne i okrepljujuće kao smoothie, ako ne i bolje, jer sad znaju puno više.

Vijest je prenesena s: www.slobodnadalmacija.hr