Projekt Europske plave škole inicijativa je Europske komisije i Europske koalicije za oceane, takozvane EU4Ocean, koja povezuje različite organizacije, projekte i osobe koji pridonose oceanskoj pismenosti i održivome upravljanju oceanima. EU4Ocean koalicija mjesto je gdje nove ideje i zajedničke aktivnosti zaživljuju radi zajedničkoga cilja: da se glasovi Europljana ujedine u pokušaju da mora i oceani postanu zajednička briga svih nas.
Na svome putovanju prema tome da postanu Europska plava škola nastavnici i učenici imaju priliku proširiti svoje razumijevanje mora i oceana i razviti osjećaj odgovornosti prema našem planetu. Razvijanjem svijesti i osjećaja odgovornosti za mora i oceana – takozvanom oceanskom pismenošću, učenike se potiče da postanu aktivniji i odgovorniji europski i globalni građani.

Da bi se postalo Europskom plavom školom i pridružilo se Mreži europskih plavih škola svaka je škola morala pronaći Plavi izazov – temu koja je relevantna za učenike, i zajedničkim snagama osmisliti projekt poštujući pet obaveznih kriterija:

1) Razviti projekt s međusobno povezanim aktivnostima
2) Navesti rezultate projekta
3) Uključiti sve učenike
4) Surađivati s lokalnom zajednicom
5) Javno predstaviti projekt.

Učenici 3. b i 3. e naše Škole pod vodstvom mentorica Darie Maljković i Jelene Buljan osmislili su projekt „Određivanje organizama mediolitorala i supralitorala Kaštelanskoga zaljeva.“

O PROJEKTU

Svrha istraživanja bilo je upoznati učenike s vrstama koje nastanjuju područje plime i oseke i područje prskanja mora u zavičajnome okolišu te učenicima osvijestiti važnost  očuvanja bioraznolikosti.
U svojem su istraživanju učenici proučili položaj i osobitosti Kaštelanskog zaljeva (industrija i naseljenost) koristeći se relevantnim internetskim izvorima. Biocenoze mediolitorala i supralitorala  s određenim vrstama i njihovim obilježjima učenici su radili na nastavi.

Za terensko istraživanje koristili su se kvadratima 40x40 cm koje su postavljali na određenim postajama i prebrojavali vrste te ih fotografirali i bilježili. Nakon toga učenici su izračunali procijenjenu brojnost populacije i indekse sličnosti za određene vrste te su mogli usporediti koliko su određene postaje slične odnosno različite.

S obzirom na to da je istraživanje morskih biocenoza specifično, tražili smo mišljenje stručnjaka iz Oceanografskog instituta u Splitu i Prirodoslovnog muzeja u Splitu. Navedene metode predložio je dr. Mladen Šolić iz Oceanografskog instituta u Splitu (Kvantitativne metode biologije zajednica), a gosp. Tino Milat, kustos i gđa. Sanja Vrgoč, viši kustos iz Prirodoslovnoga muzeja  pomogli su nam u determinaciji vrsta. Gosp. Tino Milat održao je i pozvano predavanje našim učenicima na jednome od lokaliteta gdje se održavala terenska nastava.

Kvadrate za terenski rad su izradili učenici Obrtno tehničke škole u Splitu, smjer pomoćni vodoinstalater. Izrađeni su od plastičnih cijevi dimenzija 40 x 40 cm.

Na temelju našeg rada održana je 9. lipnja