U okviru projekta Biosigurnost i biozaštita ove godine, 2. ožujka 2023. održana je 3. po redu Međužupanijska smotra Biosigurnost i biozašišta. Škola domaćin bila je Osnovna škola Vijenac iz Osijeka. Za međužupanijsko natjecanje u Osijeku bilo je prijavljeno 36 timova iz šest županija: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske. U kategoriji 5. i 6. razred bilo je prijavljeno sedam timova, u kategoriji 7. i 8. razred 13 timova te u kategoriji srednje škole 16 timova.

Ove godine učenici 5. i 6. razreda istraživali su sljedeće teme:

1. Zarazne bolest ljeti - zarazne bolesti zimi
2. Kako vlastite odluke utječu na prijenos zaraznih bolesti
3. Najvažniji izumi u mikrobiologiji

Teme koje su istraživali učenici 7. i 8. razreda bile su:

1. Trovanja hranom - koje su namirnice najčešći krivci?
2. Dezinficijensi - vlastita izrada i njihova učinkovitost
3. Klimatske promjene i pojava zaraznih bolesti

Učenici srednje škole istraživali su teme:

1. Prirodne i ratne katastrofe i zarazne bolesti
2. Antimikrobna sredstva iz prirode
3. Utjecaj pandemije COVID-19 na pojavnost drugih zaraznih bolesti.

Na Međužupanijskoj smotri, po prvi puta, našu školu su predstavljali učenici 2. razreda opće gimnazije s mentoricom Tonkom Šapina. Izradili su plakat s temom „Prirodne i ratne katastrofe i zarazne bolesti“. Plakat su izlagali učenica Kata Majdenić i učenik Adrijan Bočkinac, a plakat je osvojio 4.mjesto.

Učenici su usvojili slijedeće ishode i aktivnosti:

• Opisuje, navodi i razlikuje osnovne vrste patogenih mikroorganizama.
• Objašnjava način djelovanja patogena u ljudskom organizmu.
• Analizira učestalost zaraznih bolesti u Hrvatskoj i njihovih uzročnika.
• Objašnjava nastanak zoonoza.
• Opisuje ulogu cijepljenja kao važne javnozdravstvene mjere.
• Navodi primjere eradiciranih zaraznih bolesti.
• Navodi i opisuje izvore zaraze.
• Razlikuje ulazna mjesta zaraze.
• Objašnjava dostatnu količinu i virulenciju uzročnika.
• Analizira osjetljivost ili dispoziciju domaćina na određenu bolest.
• Objašnjava povezanost i međuodnos karika u lancu.
• Grafički prikazuje Vogralicov lanac
• Objašnjava ekološke, demografske, socijalne i političke uzroke nastanka emergentnih i re-emergentnih bolesti
• Opisuje nastanak i tijek pandemija SARS, MERS i SARS-CoV-2.
• Objašnjava posljedice pandemije na zdravlje ljudi i smrtnost stanovništva.
• Grafički prikazuje statističke podatke o broju oboljelih i umrlih u Hrvatskoj po županijama i analizira ih i uspoređuje.
• Grafički prikazuje statističke podatke o broju oboljelih i umrlih u svijetu i analizira ih i uspoređuje
• Analizira utjecaj pandemije na svjetsko gospodarstvo.
• Objašnjava preventivne mjere protiv širenja zaraznih bolesti.
• Primjenjuje način zaštite od prijenosa zaraznih bolesti.
• Opisuje uzročno-posljedične odnose suvremenog načina života i širenja bolesti (prednosti i nedostatke).
• Analizira važnost pojedinca kao odgovornog člana društva u suzbijanju širenja zaraznih bolesti.
• Vrednuje informacije iz znanstvenih i medijskih izvora u kontekstu pandemije i zaštite zdravlja.
• Navodi i opisuje velike svjetske pandemije.
• Opisuje pandemiju kuge i način širenja po svijetu.
• Uspoređuje karakteristike velikih svjetskih pandemija, njihovu geografsku rasprostranjenost, broj oboljelih i umrlih te utjecaj na čovječanstvo.
• Opisuje pandemiju španjolske gripe i uzroke velike smrtnosti.
• Opisuje spomenike povezane uz pandemije; npr. Kugin spomenik u Osijeku; spomenik Robertu Kochu na Brijunima.
• Navodi, opisuje i definira pojam „Jedno zdravlje“.
• Primjenjuje znanja i vještine o emergentnim i re-emergentnim bolestima u kontekstu pristupa „Jedno zdravlje“.
• Navodi primjer pojave, praćenja i nadzora emergentnih i re-emergentnih arbovirusa u Republici Hrvatskoj u kontekstu pristupa „Jedno zdravlje“.

​