Učenici četvrtih razreda, nakon obrade povijesti umjetnosti dobili su zadatak načiniti intervju s umjetnikom ili umjetnicom na engleskom ili njemačkom jeziku, koje su mogli pronaći na nekim od društvenih mreža (Instagram). Učenici su radili u paru te su se umjetnicima direktno javili putem poruke ili e-maila te postavili pitanja po vlastitom izboru.

        Ovim projektom učenici su direktno stupili u kontakt sa živućim i aktivnim umjetničkim stvarateljima te imali mogućnost direktno pitati pitanja koja ih zanimaju, a osim toga, morali su pokazati svoje socijalne vještine te vještine upotrebe komunikacije na stranim jezicima.

        Svaki je od intervjua napisan ispod, neki su od njih prevedeni dok su se umjetnici putem powerpoint prezentacije prezentirali na nastavi Likovne umjetnosti.

        Dakako da je bilo umjetnika koji zbog nedostatka vremena, volje ili angažiranosti nisu odgovorili na upite učenika te su u tom slučaju učenici bili primorani pronaći drugog umjetnika ili načiniti isključivo prezentaciju o umjetniku.

        Ovim putem zahvaljujem učenicama i učenicima na angažiranosti,  predanom i dobro obavljenom zadatku, ali i umjetnicima koji su odgovorili na učenička pitanja.

        U intervjuima s učenicima neformalnim redom su sudjelovali sljedeći autori: Yeka Haski (Rusija), Stefan Doru Moscu (Rumunjska), Robert Reuttiman (Švicarska - SAD), Lonac (Hrvatska), Irina Cumberland (SAD), Tanja Vujasinović (Hrvatska), Samuel Salcedo (Španjolska), Liu Bolin(Kina), Julia Brodskaya (Rusija) Elmo Hood (Engleska), Tanya Wolf Ragir, Susannah Zucker (SAD).

        Odabrao sam jedan od uspješnijih intervjua, zajedno s reprodukcijama radova – onaj o Robertu Reuttimanu iz Sjedinjenih Američkih Država autora Antona Smrekara i Barbare Mandić dok su ostali intervjui u priloženim wordovim dokumentima ispod.

ROBERT REUTTIMAN – Anton Smrekar i Barabara Mandić

Nakon što nam je dodijeljen umjetnik Roger Reutimann, počeli smo s istraživanjem osnovnih podataka o njemu. Upoznali smo se s njegovim radom putem njegovog Instagram profila, a zatim smo pronašli više podataka na njegovoj službenoj web-stranici, na kojoj smo ujedno pronašli i e-mail preko kojeg smo ga kontaktirali. Gospodin Reutimann nam je odgovorio nakon samo nekoliko sati, a u prvoj poruci smo ga pitali je li zainteresiran za pravljenje intervjua u okviru školskog projekta za likovnu umjetnost. On je odgovorio da bi rado odgovorio na sva pitanja, nakon čega smo započeli s istraživanjem njegovog umjetničkog rada. Kada smo proučili njegov cjelokupan umjetnički opus, sastavili smo set od 24 pitanja, na koja je on dao odgovor u roku od nekoliko dana. Jezik sporazumijevanja bio je engleski, tako da smo ubrzo nakon njegovog odgovora započeli s prijevodom. Nakon odrađenog prevođenja smo napravili prezentaciju, koju ćemo izložiti na satu likovne umjetnosti.

1.       Možete li nam reći nešto o sebi?

Rođen sam 1961. u malom selu u Švicarskoj. S pet godina krenuo sam na sate klavira te sam kasnije studirao klasičnu glazbu za klavir u glazbenoj školi u Zürichu. Oduvijek mi je slikarstvo bilo hobi, no tek sam 2007. odlučio postati umjetnik. Nakon glazbene škole pohađao sam tečaj za kuhara, nakon čega sam postao dizajner odjeće, da bi u konačnici radio za brojne tvrtke u galerijama. Godine 1996. sam se preselio u Miami Beach u Floridi, a 2008. u Boulder u Coloradu. To je bio važan korak prema tome da postanem umjetnik, s obzirom da većina umjetnika ne može zaraditi za život, a kao dodatak ja nisam pohađao umjetničku školu. U drugu ruku sam izučavao poslovanje u okviru umjetnosti, što je zapravo 80% umjetničkog posla danas.

2.       Gdje ste odrasli?

Odrastao sam u malom selu od 450 ljudi u dijelu Švicarske gdje se govorio njemački jezik. Svi u selu bili su farmeri, osim moje obitelji. Moja obitelj imala je malu građevinsku tvrtku.

3.       Kako je izgledalo Vaše djetinjstvo?

Imao sam idilično djetinjstvo. odrastao sam u slikovitom okruženju s puno prirode. Nažalost, tamo nije bilo ničega zanimljivog i svi u selu su mislili da sam čudak jer sviram klavir.

4.       Odakle interes za umjetnost?

Uvijek sam bio zainteresiran za sve kulturne smjerove – glazba, slikanje, skulptura, literatura, arhitektura, dizajn itd.. privlačilo me sve kreativno.

5.       Jeste li pohađali neku umjetničku školu?

Nisam, htio sam, ali moji su roditelji bili striktno protiv toga. Moj je otac smatrao da od umjetnosti nema kruha. Prema statistikama bio je u pravu. Samo će jedan od tisuće umjetnika uspjeti zarađivati za život od umjetnosti. Prije sam mislio da će mi najveća mana biti to što nisam pohađao umjetničku školu, ali danas mogu slobodno razviti svoj stil bez utjecaja škole. Pored svega, umjetničke škole danas zapravo ne nude ništa za što bih ja bio zainteresiran.

6.       Odakle interes za kiparstvo?

Prije sam slikao i kada sam odlučio profesionalno se baviti umjetnošću upisao sam nekoliko predmeta o umjetnosti u Palm Beachu (Florida). Htio sam obići što više predmeta u jednom danu. Nažalost, jedini predmet poslije slikanja bio je kiparstvo. isprva sam oklijevao, ali na kraju sam odlučio kiparstvu dati priliku. Odmah sam ga zavolio. Bilo mi je privlačno to što skulpture imaju tri dimenzije dok slika ima samo dvije. Kiparstvo sam doživljavao više realno. Slikanje je pokazivanje slike stvarnosti, dok je kiparstvo stvarnost.

7.       Na koje ste se umjetnike ugledali u mlađim danima?

Kao tinejdžer bio sam više zainteresiran za glazbu i arhitekturu, ali privlačio me Picasso. Sviđalo mi se kako je počeo kao realist, a onda razvio svoj stil u kubizam i ekspresionizam.

8.       Tko je Vaš omiljeni umjetnik i zašto?

Morao bih reći Picasso. Cijenim to što je svoje vještine naučio iz temelja. Njegove prve slike su izvanredne. Vidim usporedbe s klasičnom glazbom gdje ljestvice i trozvuci trebaju biti dobro izvježbani da bi zahtjevni dijelovi skladbe bili dobro odsvirani. U skulpturi bi to bilo proučavanje anatomije prije istraživanja apstrakcije.

9.       U kojem trenutku života ste se odlučili na potez da postanete umjetnik? 

Uvijek sam bio zainteresiran, ali nikada nisam mislio da ću se moći profesionalno baviti ovime. Tek sam nakon godina rada za Art Fair shvatio koliko je loše umjetnosti u svijetu i osjećao sam da bih ja to mogao promijeniti. Također sam imao financijsku podršku sa strane.

10.   Kako pronalazite inspiraciju za svoja djela?

Sva moja inspiracija dolazi iz ljudskog tijela: ljudski oblik, ponašanje, sukobi, ljepota..

11.   Koja je po Vama Vaša najbolja skulptura, a koja Vam je najdraža?

Moj je najveći uspjeh Smrt Venere. To je skulptura koju sam izradio za umjetničku nagradu u Grand Rapidsu, najvećem svjetskom umjetničkom natjecanju. Nisam osvojio nagradu ali sam dobio puno medijske pažnje te sam na kraju prodao svih pet primjeraka. Smrt Venere inspirirana je simboličnom slikom Rođenje Venere, Sandra Botticellija koja je nastala u 1486., za vrijeme talijanske renesanse. Za mene ona predstavlja nenadmašan umjetnički talent, kreativnost i originalnost. U svijetu suvremene umjetnosti te se odlike više i ne vrednuju. Luksuzna umjetnost je postala roba za ulaganje, nešto što će ljudi kupiti i nadati se da će postati vrjednije vremenom. U mojoj skulpturi lubanja simbolizira te promjene vrijednosti i ideja. Školjka, iz koje je Venera izasla, sada je zatvorena i predstavlja (mrtvački) kovčeg. Ferrari crvena boja predstavlja naše ubrzano vrijeme, glamur; iako figura sama po sebi predstavlja stare tradicije.

12.   Na kojoj ste skulpturi najduže radili? 

„CommonUnity“, to je skulptura visoka pet metara, izrađena u bronci i boji za automobile. Izrađena je za javni prostor. Trebalo mi je godinu dana da ju završim uz pomoć asistenata.

13. S kojim materijalom najviše volite raditi i zašto?

S broncom i nehrđajućim čelikom. Jako je lijepo raditi s oba materijala te su uz to i trajni. Sviđa mi se ideja da će te skulpture ostati u istom obliku još tisuće godina.

14. Koja je Vaša omiljena boja?

Volim svaku boju koja je povezana s plavom, cijeli spektar od tirkizne pa do ljubičaste.

15. Igra li ljudsko tijelo veliku ulogu u Vašem radu?

Da, u početku sam svoje radove stvarao realistično, dok sam se s vremenom prebacio na nešto apstraktniji rad, no ljudska forma je i dalje prisutna. S obzirom da smo svi tjelesna bića, svatko se može poistovjetiti s načinom rada u kojem je motiv ljudsko tijelo – barem mislim…

16. Što Vas je inspiriralo da napravite „RapeofDemocracy“?

„RapeofDemocracy“ je skulptura s političkim motivom koja predstavlja moj bijes zbog trenutačnog upravljanja državom. Djelo je inspirirano Kipom slobode, koje je godinama pozdravljalo ulazak imigranata u državu te je predstavljalo simbol demokracije. Moja vizija je da prikažem Kip slobode ogoljenim od njezina dostojanstva, bez knjige sa zakonima i baklje, koja više ne osvjetljava svijet. Osnove ove države iskrivljene su i na silu stavljene u novi sistem, čime se razlikuje od osnovne namjere SAD-a. Kruna predstavlja državnu snagu koja je željna kontrole koju ostvaruje žezlom koje nalikuje na oružje. Ali pored svega, ona je u sukobu s tim što se očituje u njezinoj žalosti i otporu.

17. Što predstavlja „ClockworkDestiny“?

ClockworkDestiny predstavlja moju ljubav prema čovjekovoj anatomiji. Ovo djelo predstavlja neizbježni ritam svih stvari. Svijet se okreće, Sunce izlazi i zalazi, godišnja doba dolaze i prolaze. Mi smo rođeni, mi živimo, mi umiremo. Vraćamo se tamo odakle dolazimo, vraćamo se u nepoznato. Lijeva stavka prikazuje rođenje, gornja život, desna je život, a donja je život poslije smrti. Također isti redoslijed može predstavljati izlazak Sunca, dan, zalazak Sunca i noć te slično. 

18. Zašto ste se odlučili na jarku crvenu boju u djelu „DeathofVenus“?

Koristio sam ferrari crvenu kao kontrast originalnoj renesansnoj slici „Rođenje Venere“.

19. Što predstavlja „Contemplation“?

Predstavlja spokojnost povrh nemira ljudskog uma koji traga za odgovorima. Inspiraciju za skulpturu sam djelomično pronašao u samome sebi, umjetniku koji inspiraciju traži u ništavnosti.

20. Vidite li sebe kao perfekcionista?

 Apsolutno da, zalažem se za stav da je za sjajan rad potrebna sjajna izvedba. To je jedan od brojnih atributa koji se mora stavljen u umjetničko djelo. Sjajna ideja ili zamisao je besmislena ukoliko nema vrhunsku izvedbu.

21. Jeste li ikada surađivali s drugim umjetnikom?

Ne, do sada nisam, ali sam otvoren za takvu pomisao.

22. Ima li koja poznata osoba Vaše radove u sklopu svojih osobnih kolekcija?

Prodavao sam svoje radove Sir Eltonu Johnu, bivšem predsjedniku države Baracku Obami, Sophiji Loren, Angelini Jolie, Sheryl Sandberg (tehnička direktorica Facebooka), i brojnim drugima.

23. Koji su Vaši planovi za budućnost?

Želim stvoriti još umjetničkih djela koje će ići u smjeru minimalističke apstrakcije. Za mene je teže reducirati važne detalje neke skulpture nego dodati nepotrebne. Volio bih raditi razne projekte za institucije i korporacije. Trenutačno radim na nekoliko projekata za velike tvrtke koje se bave krstarenjima.

24. Imate li što za reći mladim i neiskusnim umjetnicima?

Po mojem je mišljenju najvažnije da umjetnik u radovima pronađe sebe. Velika je većina mladih umjetnika previše inspirirana svojim idolima i onda pokušavaju reproducirati njihove radove. Jako je važno biti jedinstven, pronaći svoj osobni stil, biti autentičan i iskren. Ništa se to neće dogoditi preko noći. Također je problem što smo jako ometani tuđim uspjehom i pokušavamo biti poput njih, što je po meni najgora stvar koju umjetnik može napraviti. Kao što je Oscar Wilde rekao: „Budi svoj, jer su osobnosti ostalih ljudi već zauzete."

OSTALI INTERVJUI:

      6. LIU BOLIN – Stjepan Puljić, Matej Puljić

      7. SAMUEL SALCEDO – Margareta Kovačević, Noemi Kožić

      8. TANJA VUJASINOVIĆ – Anja Knežević, Silvija Vrban

      9. LONAC – Ivana Sabolek, Laura Bunjevac

     10. IRINA CUMBERLAND – Klara Bencetić, Dina Kovač