Provodili smo niz anketa i intervjua s baranjskim poljoprivrednicima, Domom za stare i nemoćne Baranjsko sunce, voditeljicom Konzuma u našem gradu te s voditeljicom praktikuma kuharstva u našoj školi.

Ankete koje smo provodili na uzorku naših sugrađana u dobi od 40 do 60 godina pokazale su nam kako gospodarenje biootpadom, osobito hranom smatra važnim 100% ispitanika, na pitanje gospodare li s hranom pravilno 13, 3 posto ispitanika dalo nam je negativan odgovor, komposter koristi samo 53,3 % naših sugrađana, 46,6 % kupuje preveliku količinu hrane, čak 100% ispitanika smatra kako bi građane trebalo educirati o gospodarenju biootpadom.

U alternativnim politikama izdvojili smo što smo saznali pozitivno, a što negativno te izdvojiti moguća rješenja problema.

Moguće rješenje problema je i sudjelovanje pojedinca u kompostiranju.

Tako je Zara dobila u projektu zadatak provesti kompostiranje u svome domu, koristila je vrećicu, brinula o dotoku svjetlosti i vlage i sakupljala ostatke hrane i biootpada iz vrta.

Nakon obavljenog zadatka, smjesu je iskoristila za prihrane cvijeću te ističe kako joj je bilo zanimljivo raditi ovaj zadatak jer je naučila  kompostirati na svoj način.

Nives i Ronaldo kompostirali su, ali su svoj kompost iskoristili za vrt.

Zapitali smo se i kako mi možemo djelovati na promjenu Zakona o zaštiti okoliša, kako zaštiti pitku vodu od onečišćenja i kako osigurati spremnike za odlaganje pesticida u poljoprivredi.

Osim digitalnog plakata na kojemu navodimo što je bioootpad izradili smo i letak o „zelenim pravilima“ koji smo podijelili našim učenicima.

Međugeneracijska solidarnost obilježje je i ovoga projekta jer su učenici sa svojim bakama spremali obrok od ostataka hrane po starim receptima te naučili kako iskoristiti ostatke hrane za spremanje novoga obroka.

Odabranom politikom izdvojili smo najbolja rješenja problema u skladu sa zakonom.

Proučili smo Ustav Republike Hrvatske, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o hrani te Opću deklaraciju o ljudskim pravima.

Smatramo kako je gospodarenje biootpadom nemoguće odvojiti od zaštite okoliša u cjelini.

Najbolja rješenja problema su: volontiranje, edukacije, radionice te međugeneracijska solidarnost.

Naša je edukacija zahtijevala i djelovanje na lokalnoj razini te smo u naš projekt pozvali i Baranjsku čistoću, a koja se je rado odazvala. Cilj je bio upoznati se više s temom gospodarenja biootpadom na lokalnoj razini.

Posjetili smo Baranjsku čistoću, a nakon uvodnog predavanja direktora Baranjske čistoće organiziran je prijevoz i obilazak belomanastirskog Gradskog odlagališta otpada i reciklažnog dvorišta, gdje smo se upoznali s odgovornim načinom gospodarenja otpadom te prednostima recikliranja.

U Sortirnici, kao posebnom pogonu, obrađuje se otpad kako bi bio što korisniji. Tako smo saznali da se od guma prave dječja igrališta.

U intervjuu s voditeljicom školskog praktikuma kuharstva saznali smo kako našoj školi nedostaje komposter te smo se zamolbom obratili Baranjskoj čistoći da se i donacijom uključi u naš projekt. Naša je škola tako dobila dva kompostera i dvije smeđe posude koje će poslužiti za pravilno odlaganje biootpada u našoj školi.

Projekt je 28. ožujka 2023. predstavljen na Županijskoj smotri Projekt građanin u Osijeku.

Mentor učenicima: Jasminka Berend, prof.