Prije završnog webinara koji će se održati krajem svibnja, provodimo određene aktivnosti odnosno istraživanja i izradu najzanimljivijih materijala za predstavljanje svoje kulturne baštine (materijalne, nematerijalne, prirodne ili digitalne) korištenjem IKT-a.

Tako smo se uputili prema Etnografskom muzeju Zagreb čija je zadaća prikupljanja i objedinjavanja kulturno-povijesne građe, podjednako prirodoslovne, arheološke, povijesne, povijesno-umjetničke i etnografske. U stalnome postavu (na prvom katu) izložene su narodne nošnje iz Hrvatske, s kraja 19. i početka 20. stoljeća, prostorno i kulturološki podijeljene u tri etnografska područja: panonsko, dinarsko i jadransko. Iako je riječ pretežito o nošnji kao odjeći za svečane prigode, raznolikost inačica nošnje pojedinog područja govori i o društvenoj dimenziji njezinih nositelja – životnoj dobi i položaju unutar obiteljske cjeline, što je naročito istaknuto kod ženske odjeće. Izloženi primjerci rječito govore i o raznolikosti umijeća tekstilnog rukotvorstva pojedinoga područja, jer valja naglasiti da je sva osnovna odjeća nastajala u krugu domaće radinosti samostalnih seoskih domaćinstava.

Također potrebno je istaknuti nematerijalnu kulturnu (UNESCO) baštinu u sklopu izložbe: drvene igračke Hrvatskog zagorja, licitar, Hrvatsko čipkarstvo te zvončarstvo.

Osim toga vrlo je vrijedna Zbirka predmeta izvaneuropskih domorodačkih kultura, izložena u prizemlju Muzeja, a prikazuje nam izloške iz Afrike, Australije, Azije, Južne Amerike, i Oceanije.

Nakon opsežnog sagledavanja zbirke muzeja uputili smo se prema centralnom dijelu grada. Šetajući se ulicama pokušali smo odgovoriti na pitanje: Koliko je kulturne baštine uklopljeno u vizualni identitet grada?

Pratite nas preko Facebook strance i web stranice projekta.

Voditelj projekta:

Petar Rajaković mag. ing. el.