Tijekom drugog dijela zimskog odmora naši nastavnici nisu odmarali već su iskoristili priliku za stručno usavršavanje. U srijedu, 22. veljače 2023. godine, održana je sjednica Nastavničkog vijeća na kojoj je školska psihologinja Alka Alfirev Radmanović održala interaktivno predavanje o važnosti profesionalnog usmjeravanja u srednjoj školi. Školska psihologinja sudjeluje u projektu Regionalni centar kompetentnosti kao članica tima za profesionalno usmjeravanje čiji je cilj oformiti karijerni centar.

Nastavnici su podijelili svoja iskustva s profesionalnim usmjeravanjem tijekom njihovog školovanja. Zaključili su da je praksa onda, kao i sada različita i neujednačena, ali potrebe za profesionalnim usmjeravanjem te pripremanjem učenika za nastavak obrazovanja ili za izlazak na tržište rada, sve su veće. Ubrzan napredak u različitim područjima utječe na promjene na tržištu rada, a trebao bi utjecati i na obrazovni sustav. Obrazovni bi sustav trebao biti fleksibilniji kako bi uspješnije odgovorio na stalne promjene i napredak. S obzirom na to da obrazovni sustav nije moguće promijeniti preko noći, nastavnici, razrednici i stručni suradnici trebaju zajednički raditi i pružiti podršku učenicima kako bi im pomogli upoznati sebe i tržište rada. Učenici bi tijekom srednjoškolskog obrazovanja trebali upoznati vlastite sposobnosti, vještine, vrijednosti i interese, usvojiti i usavršavati vještine pisanja motivacijskog pisma, životopisa i razgovora na selekcijskom i/ili motivacijskom intervju, ali se upoznati i sa tržištem rada. 

Nastavnici su upoznati s fazama profesionalnog sazrijevanja te su procijenili da je većina učenika još uvijek u fazi maštanja, umjesto u fazi istraživanja. Razlog tome može biti i to što se profesionalno usmjeravanja obično svodi na jednokratne aktivnosti i to tijekom osmog razreda osnovne i/ili završnog razreda srednje škole. Kako bismo to promijenili potrebno je aktivno uključiti nastavnike, razrednike i stručne suradnike, ali i roditelje i (potencijalne) učenike. Naime, možemo poraditi na informiranju roditelja i potencijalnih učenika i to kroz različite aktivnosti kao što su Dan otvorenih vrata, predstavljanje škole na različitim sajmovima i smotrama, prisustvovanje roditeljskim sastancima u osnovnim školama, ali i redovitim objavljivanjem informacija o obrazovnim programima na mrežnim stranicama škole te školskim profilima na društvenim mrežama. To bi omogućilo budućim učenicima i njihovim roditeljima da odaberu obrazovno područje koje je u skladu sa psihofizičkim osobinama učenika te bi im pružilo najveću mogućnost za ostvarivanje uspjeha. Nadalje, s aktualnim učenicima treba raditi na njihovom osobnom razvoju i to na satima razredne zajednice, u redovnoj nastavi koristeći projektnu nastavu, ali i poticanjem na uključivanje u različite izvannastavne aktivnosti i projekte kako bi se mogli istražiti. U ovim aktivnostima učenici, osim što upoznaju sebe, usvajaju tzv. „meke“ vještine (npr. komunikacije i prezentacijske vještine, rad u timu, suradnja, kreativnost i dr.) za koje tržište rada očekuje da ih posjeduju, barem na osnovnoj razini. Također, važno je učenicima omogućiti i upoznavanje tržišta rada i to planiranjem i provođenjem izvanučioničke nastave i stručnih posjeta. Pozivanjem bivših učenika, organizacijom Dana karijera te grupnim i individualnim savjetovanjem učenicima se omogućava dodatno informiranje i olakšava odluka o nastavku obrazovanja i/ili izlasku na tržište rada.

Iako je zakonskim okvirom predviđeno provođenje profesionalnog usmjeravanja, nije jasno određeno tko, kada i kako bi ga trebao provoditi. Srednja škola Dugo Selo ima ljudskih resursa koji bi uspješno mogli provoditi različite navedene aktivnosti kojima bi se učenicima omogućio dovoljno informacija kako bi donijeli odluku i odabrali područje u kojem će se dalje razvijati. Mnoge od navedenih aktivnosti se i provode, no potrebno ih je standardizirati kako bi svi učenici imali jednake prilike, neovisno o obrazovnom programu te motivaciji razrednika, nastavnika i stručnih suradnica.

Autor teksta: Alka Alfirev Radmanović, prof.

Autor fotografija: Nikolina Ćorković, knjiž.