U prepunoj dvorani Starogradske vijećnice u Zagrebu, Rječnik su predstavili  direktor nakladnika Školskih novina Ante Selak, akademici Dalibor Brozović i Stjepan Babić  te recenzent prof. dr. Stjepko Težak i urednik Ivo Klarić. 

Stjepan Babić nazvao ju je spasonosnom knjigom, nastolnim priručnikom, veličanstvenim djelom i Brodnjakovim spomenikom riječima.

Dalibor Brozović u Pogovor Rječniku  započinje rečenicom: Osnovno što valja reći  ovoj knjizi jest da je bila veoma potrebna. Dalje navodi: Nema sumnje da će ova knjiga biti radosno pozdravljena, ali bit će i jarosnih negativnh odjeka s banalnim smicalicama o veštačkom ( hrvatski bi se to reklo umjetnom, jer vještak znači ekspert) cepanju ( mi cijepamo samo drva) jezika. 

Autor Rječnika u Predgovoru kaže: Svi ti napadaji na strašne hrvatske riječi ( primjerice: zahtjevnost, tijekom, izvješće, prosudba, ozračje i dr) samo su poticali moju namjeru da izradim rječnik srpskoga i hrvatskoga jezika.

Vladimir Brodnjak studij je  hrvatskoga jezika i književnosti završio u Zagrebu. Kao novinar i lektor zaposlio se u Vjesniku 1950., a dvije godine nakon toga u nakladničkome poduzeću Naprijed, gdje je sve do umirovljenja radio kao lektor, urednik, redaktor te književni prevoditelj. Prevodio je s francuskog i njemačkoga jezika. Bavio se i razlikama između hrvatskoga i srpskoga jezika te je desetljećima skupljao građu i bilježio razlike među dvama jezicima za svoje životno djelo Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Taj najopsežniji hrvatski razlikovni rječnik, prvi put objavljen 1991. te u još tri izdanja, sadrži 40 000 riječi i izvedenica. Bio je jedan od suurednika Velike Epohine enciklopedije aforizama (četiri izdanja od 1968), a pisao je i memoarsku prozu (posmrtno objavljen roman Druga strana medalje: zapisi iz dnevnika na rubu rata, 1996).(Izvor: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9642