U Izraelu i u cijelome svijetu svake se godine obilježava dan sjećanja na žrtve holokausta (Jom ha-Šoa).

Strašan genocid u kojem su stradali milijuni žrtava podsjetnik su na najveće zlo koje se dogodilo u povijesti čovječanstva. Oslobođenje nacističkog logora Auschwitz-Birkenau bio je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti.

Bivši veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Ilan Mor istaknuo je zašto je važno sjetiti se izvora tog zla: antisemitizma.

„Holokaust je započeo s antisemtizmom, najstarijim i najperfidnijim oblikom mržnje protiv Židova. To je eskalirajući proces koji kreće od latentnog antisemitizma, preko verbalnih i fizičkih napada na Židove, do državnih sankcija, pa do sustavnog uništenja u Auschwitzu, Majdaneku, Treblinki. Važno je stvari nazvati pravim imenom – primjera radi, koristimo izraz Kristallnacht. Zašto? Jer je sve bilo puno stakla? Ne, to je Pogromnacht, noć pogroma. Terminologija je u slučaju holokausta izrazito bitna.“-

„Naučili smo i da je tišina smrtonosna. Zločini holokausta mogli su se dogoditi jer ih nitko nije javno osuđivao, jer su ljudi šutjeli, jer je međunarodna zajednica šutjela i gledala. Kako je Elie Wiesel rekao, „indiferentnost i neaktivnost uvijek znače podršku počinitelju.“

Naučili smo i važnost čuvanja i cijenjenja nasljeđa preživjelih. Slavimo ih i prisjećamo ih se, jer su preživjeli ono najgore moguće i nakon toga ipak uspjeli izgraditi živote, a svoje priče podijeliti sa svijetom. I svijet ih sluša. Vidim pozitivan trend i u Hrvatskoj – mnogi gradovi održavaju sjećanje na svoje židovske zajednice, obnavljaju sinagoge… Radi se na tome da se doprinos Židova prije i nakon holokausta nikad ne zaboravi.

I naposljetku, naučili smo sljedeće – nikad više. Nikad više ne smijemo dopustiti da se tako nešto dogodi. Moramo dati glas onima koji glasa nemaju, žrtvama, potlačenima. Moramo se suprotstaviti masovnim zločinima, nepravdi i genocidu.

Moramo zapamtiti – „Šoa se dogodila. Može se dogoditi ponovno.“ To nam je lekcija i upozorenje. Mi pamtimo.“

Između 1933. i 1945. nacistička Njemačka i njeni saveznici uspostavili su više od 44 000 logora i drugih zatočeničkih mjesta (uključujući geta). Počinitelji su te lokacije koristili u razne svrhe, uključujući prisilni rad, zatvaranje ljudi koji su smatrani "državnim neprijateljima" i masovna ubojstva. Milijuni ljudi su patili i umrli ili bili ubijeni. Među tim mjestima bio je i Majdanek.

Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta prisjećamo se i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac, u kojemu su ubijeni pripadnici židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata. Njegujući kulturu sjećanja i trajnog pijeteta koji dugujemo žrtvama, hrvatska Vlada nedvosmislena je u jasnoj osudi zločina i predano radi na promicanju tolerancije u društvu i međusobnog uvažavanja.

Pogledajmo video snimljen u Državnom muzeju u Majdaneku koji se danas se nalazi na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora, a posjetiteljima pruža sirove ostatke užasa holokausta.

https://youtu.be/1k2ivX3D3BU

Tko želi više:

https://www.majdanek.eu/en/news/preservation_of_the_mound_with_ashes/877

https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/lublin-majdanek-concentration-camp-areas-of-research?series=24