Đakovo – srce Slavonije – Zaštićeni naziv našeg grada

Prva radionica održana je u prostorijama školske knjižnice. Gđa. M. Burek, voditeljica TZ Đakovo predstavila je aktivnosti u sektoru turizma na gradskoj razini.
Grad svoje najveće potencijale za razvoj turizma vidi u promidžbi kulture i gastro ponude. Sukladno tome u području kulture organiziraju se manifestacije tijekom cijele godine koje promiču tradicijske običaje. Po nekim od tih manifestacija Đakovo postaje prepoznatljivo na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini: Đakovački vezovi, Đakovački bušari, Dionizijevi dani, Strossmayerovi dani. Gastro manifestacije su također vezuju na kulturne uz prezentacije i degustacije nacionalnih i lokalnih specijaliteta koje hrabro nastoji zaštititi.

Đakovo se također priključilo nacionalnom projektu Hrvatska 365 koji promiče turističku ponudu na razini cijele države tijekom cijele godine. 2014. g. TZ Đakova je na sajmu turističkih  ponuda u Londonu sudjelovala u predstavljanju Osječko-baranjske županije.

Tijekom godina u procesu promidžbe turi. Ponude izdvojila se sintagma Đakovo – srce Slavonije koje je postalo zaštićeno i za njezino korištenje potrebna je dozvola grada. Brojčani pokazatelji pokazuju rast u razvoju turizma i broju posjeta domaćih i stranih turista.

Sredstva EU fondova za infrastrukturu sela

Načelnica općine Trnava Irena Mikić – Brezina je predstavila općinu Trnava sa svim područnim općinama koje su u nadležnosti općine Trnava. Predstavila je povijesni razvoj i zakonsku regulativu samog funkcioniranja općine. Ono što je najviše zanimalo učenike su završeni projekti koji se mahom odnose na infrastrukturu i projekti koji se tiču tradicije i turizma.

Brendiranje Hrvatske – Brendiranje sebe

Glazbenik i poduzetnik, povratnik iz SAD-a nam je predstavio pojam Branding Hrvatske. Istaknuo je da to nije nemoguća misija, ali da još uvijek postoji problem zakonske regulative i nepovezanosti lokalnih državnih institucija. Pojam nad kojim su učenici ostali zamišljeni i koji je najviše izazvao zanimanja je Branding YOU – kako se istaći u masi.

U sklopu projekta Be Better kojeg je nositelj časopis Poduzetnik i Centar za prosperitet i razvoj, organizirana je radionica Brendiranje Hrvatske.

Poduzetnik i glazbenik Petar Ćurić koji se školovao i godinama živio u SAD-u, predstavio je američko viđenje uspješnog pojedinca  i zemlje, kvalitete koje su potrebe da bi se uspjelo u poslovnom svijetu. Tijekom interaktivne radionice gdin. Ćurić  predočio je učenicima potrebu isticanja posebnosti i prepoznatljivosti hrvatskih gradova, mjesta i u konačnici samih pojedinaca.

Brendiranje sebe, znači iskoristiti svoje vlastite potencijale, ono u čemu je pojedinac dobar i time se nametnuti okolini. Tako se postaje uspješan poduzetnik i cijeniti sebe i svoje kvalitete. Brendiranjem mjesta ona postaje privlačna posjetiteljima.

Ekonomska škola intenzivno radi na projektu svog vlatitiog brendiranja koji proizlazi iz aktivnosti i intelektualnih ishoda IBRAVE projekta. Naime, u pripremi je registriranje škole kao međunarodnog trening centra za ekonomsku školu na kojem bi radionice bile brendiranje, oglađšavanje, promidžba turizma, itd. Treneri stručnjaci iz partnerskih institucija u projektu, sveučilišta u Almeriji i Excesios.

Trening centar bi se našao na popisu seminara za stručno usavršavanje i mobilnost pojedinaca KA1 čime bi se osigurala stalna diseminacija i održivost IBRAVE projekta.

BUDUĆNOST U OPG I MALIM I SREDNJIM PODUZETNICIMA

Vlasnik obiteljskog gospodarstva Majhen, gdin. M. Majhen bavi se seoskim turizmom, te je predstavio svoje obiteljsko gospodarstvo, razvoje i ulaganja što je dovelo do razvijenog poslovanja s kruzerima koji plove Dunavom.

Poduzetnik je također istaknuo nedostatak umreženosti među baranjskim gospodarstvima i objedinjavanju tur. ponude. Obiteljska gospodarstva djeluju suviše individualizirano predstavljajući međusobnu konkurenciju. Ograničenost ponude onemogućava usluge većih razmjera.

Takvim umrežavanjem i međusobnom suradnjom i dopunjavanjem podigla bi se razina kvalitete turističke  ponude. Tur. ponuda bi se mogla proširiti i broj posjeta bi se sigurno povećao.

Broj stranih posjetitelja se povećava iako nedovoljno zbog ograničenih smještajnih kapaciteta obiteljskih gospodarstava. Boljom umreženošću i stvaranjem baze podataka usluga koje sve gospodarstva nude, moglo bi se pristupiti boljem i dugoročnijem planiranju, iskorištenosti svih potencijala što bi dovelo do znatnoj povećanja posjetitelja u prvom redu inozemnih.